Znanstvenici sa Sveučilišta u Oslu nedavno su objavili istraživanje koje je uzburkalo i znanstvenu i medicinsku zajednicu: kažu da bi prirodna molekula NAD+ mogla usporiti, pa čak i djelomično preokrenuti oštećenja mozga povezana s Alzheimerovom bolešću.

Suplementi NAD+ postali su hit za dugovječan život

Dodaci prehrani na toj bazi posljednjih godina promoviraju slavne osobe, poput Justina i Hailey Bieber, Kourtney Kardashian i Gwyneth Paltrow, kao i tzv. biohakeri, stavljajući ih u kontekst 'čarobne pilule' za duži život i vitalnu starost bez demencije.

Stoga smo zamolili Sebastijana Orlića, doktora znanosti iz inženjerske kemije u području biotehnologije, da nam pojasni njihovo stvarno djelovanje, a on nam je rekao da ovi suplementi zasad spadaju više u kategoriju prolaznog trenda nego stvarnog lijeka za dugovječnost i prevenciju demencije.

Ključan za organizam

Za početak je pojasnio da je NAD+ (nikotinamid adenin dinukleotid) ključna molekula (koenzim) prisutna u svakoj stanici ljudskog tijela, a neophodna je za metaboličke procese poput proizvodnje energije u mitohondrijima, popravka strukture DNA i generalno održavanja učinkovite stanične funkcije.

'Djeluje kao kofaktor/komponenta za enzime koji kataliziraju/ubrzavaju određene reakcije u našem tijelu i pomaže u regulaciji procesa povezanih sa zdravom dugovječnosti te energetskim metabolizmom. Bez koenzima NAD+ život nije moguć i konstantno ga proizvodimo, a sudjeluje u osnovnim staničnim funkcijama i procesima vezanim uz životni vijek svih stanica', rekao je dr. sc. Orlić.

Zašto se posljednjih nekoliko godina tako često spominje NAD+ u kontekstu dugovječnosti i usporavanja starenja?

'Vjerojatno je razlog to što pad koncentracije ove molekule u tijelu s godinama doprinosi smanjenju funkcije mitohondrija, povećanom oštećenju struktura DNA i poremećajima u procesima obnove ili smrti (senescencija) stanica, a što su ključni parametri u procesu starenja.

Enzimi poput sirtuina, koji su literaturno povezani s produljenjem života (posebno kod jednostavnijih organizama i glodavaca), ovise o molekuli NAD+ za svoju učinkovitost i aktivnost. Povećanje razine koenzima NAD+ u eksperimentalnim modelima produžilo je životni vijek i poboljšalo metaboličko zdravlje u istraživanih životinja, ali tu je pitanje prijenosa tih znanstvenih nalaza u praksu, na ljude, što je još uvijek predmet brojnih znanstvenih istraživanja.'

Nedostatak istraživanja na ljudima

Novije studije ukazuju na to da NAD+ može pomoći u oporavku pamćenja. Koliko su ti nalazi čvrsti i što točno pokazuju? Kako zapravo ova molekula utječe na moždane stanice i može li doista usporiti neurodegenerativne procese povezane s demencijom?

'Što se tiče utjecaja molekule NAD+ na moždane stanice i neurodegenerativne bolesti, laboratorijske i studije na životinjama pokazale su da prekursori NAD-a + (kao što su nikotinamid mononukleotid, NMN, i nikotinamid ribozid, NR) mogu poboljšati funkciju mozga, smanjiti upalne procese (neuroinflamaciju), oštećenja DNA i simptome vezane uz demenciju, Alzheimerovu bolest i srodne poremećaje.

Međutim veća i konkretna klinička istraživanja na ljudima su vrlo ograničena te nedostaju dugoročni i veći uzorci potrebni za potvrdu zdravstvene učinkovitosti. Zbog toga je realno još uvijek prerano očekivati da NAD+ postane standardna terapija za ove bolesti, no postoji potencijal za daljnja istraživanja, kao i za umjeren optimizam.'

Mogu li suplementi NAD+ prevenirati i liječiti demenciju?

Ima li onda uopće smisla uzimati NAD+ za prevenciju demencije?

'Za uzimanje suplemenata NAD+ s ciljem prevencije demencije još uvijek nema dovoljno jake znanstvene potvrde da bi to moglo imati jasan preventivni efekt kod ljudi.

Iako su prekursori poput NMN-a i NR-a sigurni u kratkoročnim studijama, dugoročna sigurnost te jasna korist i efikasnost za prevenciju bolesti mozga i živčanog sustava nisu potvrđene, stoga je poželjno prije korištenja savjetovati se sa stručnjakom iz područja suplementacije i metaboličkog zdravlja.'

Koji oblici dodataka NAD+ postoje na tržištu i po čemu se razlikuju (NAD+, NMN, NR)?

'Na tržištu postoje tri glavna oblika dodataka prehrani na bazi koenzima NAD+:

• finalni oblik NAD+, koji jako teško prolazi stanične membrane i ulazi u stanicu, što ga čini neučinkovitom opcijom
• nikotinamid mononukleotid (NMN), koji je prekursor NAD-a + i može se u stanici pretvoriti u njega
• nikotinamid ribozid (NR), također prekursor NAD-a + koji može ući u stanice te se zatim pretvara u NMN, pa potom u NAD+.

NMN je veća molekula od NR-a, a obje specije djeluju kao učinkovitiji načini za podizanje intrastaničnih razina NAD-a + od samog NAD-a +, jer on kao gotova forma jako teško prolazi membrane i ulazi u prostor stanice, gdje odrađuje metaboličku funkciju. Nikotinamid mononukleotid (NMN) je u nekoliko kliničkih studija pokazao dobar sigurnosni profil: istraživanja su pokazala da doze do 500 mg (u nekim studijama i do 2000 mg dnevno) nisu izazvale značajne negativne učinke, uz dobru podnošljivost kod zdravih odraslih osoba. Nije uočen rizik od bilo kakvih teških nuspojava ni utjecaja na vitalne parametre kao što su krvni tlak, srčani puls i parametri krvnih pretraga.

Kao suplement na tržištu postoji i NADH, reducirana forma NAD-a + koja također igra ulogu u mitohondrijskoj proizvodnji energije. Ti se suplementi također uzimaju oralno, ali imaju ograničenu bioraspoloživost u usporedbi s NMN-om i NR-om.'

Postoji li znanstveni konsenzus o tome jesu li dodaci prehrani s koenzimom NAD+ učinkovit način podizanja njegove razine u tijelu? Na kojem principu djeluju?

Znanstveni konsenzus jest da suplementi koji su prekursori molekula NAD+, poput NMN-a i NR-a, mogu podići njegovu razinu u tijelu, konkretnije oralni oblici. Suplementi koji sadrže finalnu formu NAD+ ili infuzije/intravenozne aplikacije su manje učinkovite zbog jasnih problema s ulaskom u stanične prostore.

Prekursori djeluju tako da pružaju tijelu polazne materijale/molekule koje se metabolički pretvaraju u NAD+, čime podržavaju enzimatske funkcije povezane s metabolizmom energije i popravkom oštećenih stanica te time teoretski otvaraju veće potencijale za zdravu dugovječnost.'

Po vašem mišljenju, jesu li suplementi NAD+ samo prolazni trend oko kojeg se podiglo puno buke ili dugoročno obećavajuće područje u medicini koje može omogućiti zdraviju starost i dugovječnost?

'Po mišljenju stručnjaka i prema dostupnim znanstvenim podacima, trenutno su suplementi NAD+ područje intenzivnog istraživanja, ali i ako su (u teoriji i na životinjskim modelima) obećavajući, do sada su u studijama provedenim na ljudima pokazali poprilično ograničene dokaze za značajne dugoročne zdravstvene koristi. Velik dio hypea oko njih 'debelo' je pretjeran i preuranjen i još uvijek se smatraju samo trendom, s mnogim neodgovorenim pitanjima za ozbiljnu kliničku primjenu', kaže dr. sc. Orlić i napominje:

'Njihov pravi potencijal možda će se pokazati u budućnosti, ali za sada daleko najbolje rezultate za zdravu dugovječnost nude i pokazuju se takvima navike životnog stila, posebice četiri glavna aspekta: uravnotežena prehrana, hodanje i ciljana tjelovježba, kontrola stresa i kvalitetan san. Navedeni ostaju, i vjerojatno će još dugo ostati, prioritet za postizanje/podizanje šansi za zdravu dugovječnost.'

Što biste poručili svima koji namjeravaju kupiti ove dodatke prehrani? Na što bi trebali pripaziti i kakve rezultate realno mogu očekivati?

'Za sve koji razmišljaju o kupnji dodataka prehrani NAD+ preporuka je svakako biti oprezan, realno sagledati situaciju, a pogotovo očekivanja. Naime svi dodaci prehrani, pa tako i NAD+, nisu 'čarobna pilula' za zdravu dugovječnost, a pogotovo ne za tretman ozbiljnih bolesti.

Kvalitetan životni stil, mišićna masa i jakost, aerobna kondicija (VO2max) te mentalno i emocionalno zdravlje daleko su važniji – i prema znanstvenim dokazima i prema onome što uočavamo u pet plavih zona, gdje žive najdugovječnije zajednice na našem planetu.'

Dr. sc. Orlić za kraj je poručio da se ovakva suplementacija treba staviti u pravi kontekst, pripaziti na kvalitetu proizvoda, doze i sigurnosne podatke te (p)ostati svjestan da su dokazi za kliničku učinkovitost još uvijek poprilično slabi, kao i da postoji potreba za kliničkim studijama na velikom broju ljudi i bolje kvalitete od dosad dostupnih.