Dugo nam je govoreno da je mršavljenje pitanje volje: manje jedi, više se kreći. Međutim, moderna znanost pokazuje da to nije točno.

'Programi' u mozgu zbog kojih neki ne mogu smršavjeti

'Pogledajmo prvo nekoliko stotina tisuća godina unatrag kako bismo proučili naše rane ljudske pretke. Mnogi od problema s mršavljenjem danas možemo zahvaliti upravo našim precima – možda najčistiji primjer 'krivnje' naših roditelja', piše Conversation, koji donosi novu znanstvenu perspektivu na poteškoće s mršavljenjem.

Za naše rane pretke, tjelesna mast bila je ključna za preživljavanje: premalo masti moglo je značiti glad, a previše usporene pokrete. Tijekom vremena, ljudsko tijelo postalo je izuzetno dobro u čuvanju svojih energetskih rezervi putem složenih bioloških mehanizama koji su 'programirani' u naš mozak. Međutim, u svijetu u kojem je hrana svugdje, a kretanje opcionalno, isti ti sustavi koji su nam nekoć pomogli preživjeti sada otežavaju mršavljenje.

Reakcija tijela na mršavljenje

Kada netko izgubi na težini, tijelo reagira kao da mu prijeti opasnost za preživljavanje. Hormoni gladi rastu, želja za hranom se pojačava, a potrošnja energije opada. Ove su prilagodbe evoluirale kako bi optimizirale pohranu energije u okolnostima s fluktuirajućom dostupnošću hrane. No, danas, s lako dostupnim jeftinim i kaloričnim brzim jelima te sjedilačkim načinom života, te iste prilagodbe koje su nam pomogle preživjeti sada uzrokuju problem.

Kao što su pokazala i neka nedavna istraživanja, mozak također ima snažne mehanizme za obranu tjelesne težine – te na neki način 'pamti' na kojoj je težini tijelo bilo. Za naše drevne pretke, to je značilo da bi, nakon gubitka težine u teškim vremenima, njihova tijela mogla 'vraćati' na uobičajenu težinu u boljim vremenima.

Međutim, za nas moderne ljude to znači da mozak i tijelo pamte svaki dobitak na težini kao da naš opstanak ovisi o tome. Dakle, jednom kada je tijelo bilo teže, mozak to novo težinsko stanje tretira kao novu normu – razinu koju osjeća da mora braniti.

Razumijevanje vraćanja težine

Ovo 'pamćenje' prethodne težine pomaže objasniti zašto mnogi ljudi nakon dijeta ponovno dobiju kilograme. Ali, kao što znanost pokazuje, ponovno dobivanje težine nije rezultat manjka discipline; umjesto toga, naša biologija radi ono što je evoluirala: brani mršavljenje.

Istraživanja u području pretilosti i metabolizma mogu značiti da će buduće terapije moći smanjiti te signale koji tjeraju tijelo da se vrati na svoju prvobitnu težinu, čak i nakon završetka liječenja.

Dobro zdravlje nije isto što i 'dobra težina'

Znanstvenici također sve više prepoznaju da dobro zdravlje nije isto što i 'idealna težina'. To znači da vježbanje, kvalitetan san, uravnotežena prehrana i mentalno zdravlje mogu poboljšati zdravlje srca i metabolizma, čak i ako broj na vagi ne pomiče puno.

Ako želite izgubiti kilograme, postoje stvari koje možete učiniti – uglavnom fokusirajući se manje na ekstremne dijete i više na održive navike koje podržavaju opće dobrostanje. Prioritetiziranje sna pomaže u regulaciji apetita, dok redovita fizička aktivnost – čak i šetnje – može poboljšati razinu šećera u krvi i zdravlje srca.

Konačno, važno je razumjeti da pretilost nije osoban neuspjeh, već biološki uvjet oblikovan našim mozgovima, genima i okruženjima u kojima živimo. Dobra vijest je da napredak u neuroznanosti i farmakologiji nudi nove mogućnosti za liječenje, dok preventivne strategije mogu promijeniti okolnosti za buduće generacije.