Blagdani su za mnoge jedno od najstresnijih razdoblja u godini. Dok poruke, e-mailovi, obveze i neprekidne notifikacije dolaze sa svih strana, lako je osjetiti da je svakodnevica preopterećena s previše podražaja. Kada se tomu pridoda stalni protok vijesti i buka s društvenih mreža, osjećaj preplavljenosti postaje gotovo uobičajen.

Pojačan stres oko blagdana

Dugoročno, visoka razina stresa može rezultirati tjeskobom, nesanicom, problemima s koncentracijom i upornim pretjeranim analiziranjem.

Baš zato u ovo doba stručnjaci sve češće spominju vrijednosti novog trenda brige o mentalnom zdravlju - tzv. 'nevidljivi dan'. Ideja nije potpuno nova, ali se izraz tek sad šire prihvaća. Riječ je o svjesnom povlačenju iz svakodnevice, barem onoliko koliko obveze dopuštaju. Takav dan ne podrazumijeva distanciranje od obitelji i važnih dužnosti, nego privremeno isključivanje iz buke vanjskog svijeta, prije svega digitalne.

Što je 'nevidljivi dan'?

'Nevidljivi dan' zamišljen je kao strukturirana pauza tijekom koje se tijelo i um resetiraju smanjenjem vanjskih podražaja. Najčešće počinje ograničavanjem vremena provedenog na mobitelu, uređaju koji je postao glavni izvor mentalnog naboja.

'Mobiteli značajno doprinose visokoj razini stresa. Danas postoji pristup mnogo većoj količini informacija nego što je potrebno', objašnjava psihologinja Menije Boduryan-Turner za Healthline. 'Problem nije samo količina, nego način na koji ih mozak obrađuje.'

Britanska savjetnica za mentalno zdravlje Georgina Sturmer napominje da ubrzani tempo lako stvara osjećaj zaglavljenosti u beskrajnoj petlji; odgovaranje na poruke, reagiranje na zahtjeve, praćenje vijesti i povrh svega, sati bezazlenog, ali iscrpljujućeg skrolanja. 'Nevidljivi dan' vidi kao priliku da se zastane, povuče i ponovno poveže s vlastitim potrebama.

Cilj je na 24 sata nestati iz komunikacije: bez odgovaranja na poruke, osim u slučaju nužde. Dan se provodi izvan rutine, kao da je osoba privremeno nevidljiva.

Sturmer ističe da ovakav predah može povećati osjećaj prizemljenosti, stabilnosti i zadovoljstva, smanjujući doživljaj tjeskobe i preopterećenosti.

Boduryan-Turner smatra da 'nevidljivi dan' nadilazi postavljanje granica u odnosima; riječ je o postavljanju granica prema tehnologiji. 'Živimo u vremenu u kojem granice moramo postavljati prema predmetima - telefonima, tabletima, ekranima', kaže. Uklanjanjem tih uređaja, pozornost se preusmjerava prema unutrašnjem doživljaju.

Tijekom takvog dana korisno je postaviti pitanja poput:

• 'Što može pridonijeti mom osjećaju uzemljenosti?'
• 'Što mi nedostaje - san, kretanje, vrijeme u prirodi, druženje?'

Je li 'nevidljivi dan' za svakoga?

Koncept ne mora odgovarati svima. Osobe koje se bore s depresijom mogle bi teško podnijeti povlačenje bez kontakta i podrške, jer izolacija može pojačati simptome. Roditelji ili skrbnici možda nemaju mogućnost potpuno nestati na dan, no mogu si priuštiti kraće periode odmaka uz pomoć drugih.

Sturmer naglašava da bi 'nevidljivi dan' mogao biti posebno koristan ljudima kojima je teško postaviti granice i koji često prioritiziraju tuđe potrebe. Struktura im može pomoći da si dopuste odmak bez osjećaja krivnje.

Boduryan-Turner potiče svjesnost vlastitih potreba: nekome je dovoljno dva sata, drugome cijeli dan ili više. Važno je, kaže, biti blag prema sebi: 'Kada se osoba vrati na telefon ili tablet, problemi i obveze neće nestati, ali bit će na njih spremnija.'

Kako provesti 'nevidljivi dan'?

Klinički psiholog Mark Hoelterhoff savjetuje da se 'nevidljivi dan' strukturira tako da osoba najprije jasno odredi njegovu svrhu, a zatim ga usmjeri prema određenoj vrijednosti, primjerice smirenosti ili razvijanju znatiželje i kreativnosti.

Preporučuje smanjivanje digitalne buke i postavljanje blagih granica kako bi dan doista djelovao oslobađajuće. Važan dio odmaka čine kratke, restorativne aktivnosti poput šetnje, boravka u prirodi ili jednostavne dnevne rutine. Na kraju, prije završetka dana, korisno je odrediti jednu malu obvezu za sljedeće jutro kako bi povratak u uobičajeni ritam bio jednostavniji i manje stresan.