'Tihi neprijatelj' vezan upravo uz naš sluh možda ne ugrožava samo našu sposobnost slušanja, već i naš um.

Brojna istraživanja otkrivaju zabrinjavajuću vezu između gubitka sluha i razvoja demencije kod starijih osoba.

Treći najčešći problem starijih

Gubitak sluha povezan s godinama treći je najčešći kronični problem kod starijih odraslih osoba. Ono što je još više zabrinjavajuće - procjenjuje se da je čak 8 posto slučajeva demencije na neki način povezano s gubitkom sluha.

'Uzrok ove veze još uvijek nije jasan, ali jedna teorija sugerira da gubitak sluha često tjera ljude na povlačenje iz razgovora i smanjenu participaciju u aktivnostima. Kao rezultat, postajete manje društveni i manje angažirani', objašnjava dr. Ronan Factora.

Nedostatak te stimulacije rezultira padom u razvoju, posebno u neuralnim putanjama potrebnima za brojne biološke procese i funkcije pamćenja. Upravo zato izolacija može biti posebno pogubna za starije odrasle osobe. Zbog toga se društveno angažiranje aktivno promiče kao jedna od ključnih aktivnosti za zaštitu zdravlja mozga.

Bez obzira na to imate li problema sa sluhom ili ne, kognitivne sposobnosti prirodno opadaju s godinama. Srećom, postoje načini za smanjenje ozbiljnosti tog pada:

1. Održavajte um aktivnim: Nikad nije prekasno za učenje. Istraživanja pokazuju da obrazovanje na razini srednje škole ili višoj smanjuje rizik od demencije. 'Ali studije također pokazuju da održavanje čak i osnovnoškolske razine čitanja i pismenosti pomaže održati um aktivnim', kaže dr. Factora. Društvene igre, ples, sviranje instrumenta ili učenje stranog jezika - sve to stvara nove neuralne veze u mozgu.

2. Njegujte društvene veze: Konstantno sudjelovanje u razgovorima i druženje s mnogo ljudi pozitivno utječe na zdravlje mozga. Dobri odnosi s prijateljima i obitelji ključni su za mentalno zdravlje.

3. Redovito vježbanje: Kardiovaskularne vježbe posebno štite mozak. Preporučuje se najmanje 30 minuta brzog hodanja pet dana u tjednu. 'Dokazi sugeriraju da su kardiovaskularne vježbe najkorisniji za održavanje zdravlja mozga', napominje dr. Factora.

4. Mediteranska prehrana: Puno povrća, voća, mahunarki, ribe, maslinovog ulja, orašastih plodova i sjemenki - ova prehrana dobra je i za srce i za mozak, piše health.clevelandclinic.org.

Nadalje, istraživanja sugeriraju da gubitak sluha može promijeniti strukturu mozga, direktno povećavajući rizik od kognitivnog oštećenja. Druga mogućnost je da dekodiranje zvukova zahtijeva toliko dodatne pažnje da 'krade' kapacitet mozga potreban za razumijevanje značenja poruka.

Mnogi ljudi ignoriraju znakove gubitka sluha ili ih pripisuju starenju. No, gubitak sluha može utjecati na život na mnoštvo načina.

'Ako osjećate kako gubite sluh i liječnik vam predloži rješenje poput slušnih pomagala, isprobajte ih. Ako čekate predugo i razvijete probleme s pamćenjem, bit će vam teže naučiti koristiti te uređaje', savjetuje dr. Factora.