Tjelesna aktivnost, pravilna prehrana i kvaliteta sna ključni su faktori koji utječu na duži životni vijek, pokazala su opsežna istraživanja dr. Erica Topola, koji napominje da 'dobri geni' u svemu i ne igraju toliko bitnu ulogu kao što se mislilo.

Dr. Eric Topol, osnivač Scripps Research Translational instituta u Kaliforniji, već više od 20 godina proučava ljude koji su doživjeli 80. godinu života i više, a da nisu razvili uobičajene kronične bolesti poput raka, bolesti srca i neurodegenerativnih bolesti.

Geni nisu presudni

Njegova nova knjiga 'Super Agers: An Evidence-Based Approach to Longevity' istražuje čimbenike koji mogu odrediti dugovječnost, a Topol je, iznenađujuće, otkrio da genetska predispozicija nije presudna.

Naime, za 71-godišnjeg dr. Topola, koji prakticira ono o čemu govori, ključ za zdravlje do kasne starosti nije samo u dobrim genima, već u pravilnim životnim navikama.

Kroz istraživanje provedeno na 1.400 ljudi koji su doživjeli duboku starost bez ozbiljnih bolesti, Topol je dokazao da zdravlje ovisi o životnim navikama kao što su prehrana, vježbanje i san. On vjeruje da možemo utjecati na svoj životni vijek i zdravlje ako počnemo s preventivom na vrijeme.

Vježbanje: Nezaobilazni faktor dugovječnosti

Jedna od najvećih promjena koje je dr. Topol napravio u svom životu uvođenje redovne tjelesne aktivnosti.

'Ranije sam se usmjeravao isključivo na aerobne vježbe, no sada uključujem i trening snage i ravnoteže', rekao je Topol.

Zdravlje tijela, prema njemu, počinje s vježbanjem, koje postavlja kao broj jedan čimbenik za dug život. Za početak, on preporučuje svakodnevne šetnje, a kako bi se poboljšala snaga i ravnoteža, preporučuje vježbe s otporom, poput korištenja otpornih traka, te vježbe stajanja na jednoj nozi.

Preporuka je jasno ukazana – što više vježbamo, to ćemo spavati bolje i dugoročno imati bolje mentalno i fizičko zdravlje.

San je ključ za zdravlje mozga

U drugom dijelu svog istraživanja, ovaj cijenjeni znanstvenik se osvrnuo na važnost sna. Otkrio je da je kvaliteta sna ključna za očuvanje zdravlja jer pomaže u čišćenju otpadnih tvari iz mozga kroz relativno nedavno otkriveni glimfatički sustav. Upravo ovo vrlo je bitno za prevenciju demencije.

'Shvatio sam koliko je važno imati dovoljno sna. Bez toga, sve drugo gubi smisao', rekao je. Kako bi poboljšao svoj san, Topol je razvio rutinu koja uključuje redovit odlazak na spavanje i ustajanje, specifičan ritam obroka i dovoljno hidratacije.

Upozorio je da je važno izbjegavati kasne obroke i vježbanje preblizu vremena spavanja jer to može negativno utjecati na kvalitetu sna.

Što manje ultraprocesirane hrane

Topol također ističe kako je prehrana vrlo bitan faktor za zdravo starenje. Preporučuje biljnu prehranu, bogatu zdravim mastima i nemasnim proteinima poput ribe, orašastih plodova i mahunarki. Pritom, smanjuje unos ultra procesirane hrane jer je toksična i potiče upale u tijelu.

Iako je povećao unos proteina zbog treninga snage, napominje da se uvijek drži umjerenih količina i izbjegava toliko raširene preporuke za uns velikih količina proteina, koje su bez znanstvene potpore.

Boravak u prirodi

A osim zdrave prehrane i tjelovježbe, ovaj stručnjak napominje kako nam je za zdravo starenje bitna briga o mentalnom zdravlju, koja započinje smanjenjem stresa u svakodnevici.

U svojoj dnevnoj rutini, za to koristi vježbanje na otvorenom i šetnje u prirodi.

'Biti u prirodi je vrlo važno za mentalno zdravlje, smanjenje stresa i tjeskobe. To je najjednostavniji način za održavanje duhovne ravnoteže i zdravlja', kaže.

Alkohol, suplementi i vitamini

Kada je riječ o suplementima, dr. Topol savjetuje da zdravim osobama koje vode aktivan život nije potrebno uzimanje dodatke osim ako nije prisutan neki specifičan deficit u organizmi.

Što se tiče alkohola, savjetuje umjerenost, naglašavajući da je dovoljno piti manje od sedam pića tjedno kako bi se izbjegli negativni učinci.

Tehnologije u prevenciji bolesti

Stručnjak ističe i da će u budućnosti od velike koristi biti nove tehnologije koje mjere brzinu starenja pojedinih organa, a koje će se koristiti u svrhu prevencije bolesti poput raka, srčanih oboljenja i neurodegenerativnih bolesti.

Zaključak istraživanja dr. Topola navodi i kako nikad nije kasno za promjene u životnom stilu. Bez obzira na to jeste li u svojim 40-ima, 50-ima ili 60-ima, pravilna prevencija može vam donijeti godine zdravog starenja.

Iako je važno djelovati na vrijeme, čak i u kasnijim godinama još uvijek možemo usporiti napredovanje bolesti i poboljšati kvalitetu života. 'U medicini smo sada na pragu nečega izvanrednog. Prema novim saznanjima, sve smo bliže prevenciji bolesti koje se javljaju u starijoj dobi, i to je uzbudljivo', zaključuje Topol.