postoji razlog

Dan u kojem jedva čekate vratiti se u krevet: Znanstvenici su otkrili zašto ponekad ustajemo na lijevu nogu

19.03.2024 u 06:30

Bionic
Reading

Ako imate osjećaj da ste ustali 'na lijevu nogu' – to nije samo plod vaše mašte. Nova američka studija pokazuje da postoji znanstvena poveznica između lošeg jutarnjeg raspoloženja i sna

Neka su buđenja teža od drugih. Bez obzira na to kakvu smo noć proveli - dobru ili lošu - ponekad se jednostavno probudimo te osjećamo turobno i neraspoloženo. Tada imamo samo jednu želju: što prije vratiti se u krevet, a da zapravo nemamo objašnjenje zašto se tako osjećamo. Prema nedavnoj studiji koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Michiganu, doista postoji znanstvena veza između spavanja i ustajanja 'na lijevu nogu'.

Namirnice koje snižavaju visoki tlak Izvor: Profimedia / Autor: Neven Bučević/tportal

Promjene raspoloženja i cirkadijalni ritam

Studija objavljena u časopisu Plos Digital Health temeljena je na već postojećim podacima dobivenih od 2500 medicinskih stažista praćenih tijekom dvije godine, čiji su rasporedi bili iscrpljujući. Kao prvo, znanstvenici su otkrili da svakome od njih raspoloženje prirodno pada rano ujutro, oko 5 sati. Taj fenomen se javlja neovisno o tome koliko dugo spavamo. Međutim nedostatak sna pogoršava promjene raspoloženja, a ako imamo lošu noć, ta niska točka čini se još nižom.

'Raspoloženje se prirodno razvija od niske točke ujutro do visoke točke navečer, bez obzira na nedostatak sna', objašnjava Benjamin Shapiro, psihijatar i glavni autor studije.

Znanstvenici su otkrili da postoji veza između unutarnjeg biološkog sata, koji se također naziva cirkadijalni ritam, i raspoloženja. Rezultati sugeriraju da osjećaji sreće, tuge i razdražljivosti nisu nasumični, već slijede predvidljiv obrazac tijekom dana i noći. Poremećaji cirkadijalnog ritma, uzrokovani stresom na poslu, jet lagom ili neredovitim spavanjem, mogu imati značajan utjecaj na raspoloženje. Dakle neusklađenost unutarnjeg biološkog sata i vanjskog okruženja remeti prirodni ritam procesa regulacije raspoloženja.

Bolje razumijevanje poremećaja raspoloženja

Iako su rezultati studije prikazani samo na malim uzorcima, imaju tendenciju biti potvrđeni na većoj i raznolikijoj populaciji. A ova saznanja naglašavaju važnost sna za mentalno zdravlje i otvaraju novi put za bolje razumijevanje i praćenje poremećaja raspoloženja. 'Umjesto da zahtijevamo invazivne pretrage krvi ili praćenje temperature, u mogućnosti smo dobiti slične podatke kroz ovu studiju', kaže Shapiro.

Stoga sljedeći put kad se probudite i ustanete 'na lijevu nogu', sjetite se da nije riječ samo o osjećaju, već za to postoji čak i znanstveni razlog.