U Klinici za neurologiju KBC-a Split obilježen je međunarodni Dan moždanog udara koji u našoj zemlji godišnje pogodi 13 tisuća pacijenata, od čega 1300 njih u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Predstojnik Klinike za neurologiju KBC-a Split Krešimir Čaljkušić skrenuo je pozornost na činjenicu da je moždani udar, posebice kod pacijenata kod kojih je nastupila invalidnost, bolest cijele obitelji jer su njima, ali i zajednici na skrbi.
vezane vijesti
'Od 2018. u Splitu se radi postupak u kojem intervencijski radiolozi ulaze kroz preponske krvne žile do krvnih žila mozga gdje mehanički uklanjaju ugrušak', rekao je Čaljkušić, koji je, osim o metodama liječenja govorio i o važnosti prevencije, novim lijekovima za akutno liječenje i dopunjenim smjernicama za liječenje.
Sve češći kod mladih ljudi
Sve češće se, dodao je, dijagnosticira moždani udar kod mladih ljudi kod kojih se rade genetske pretrage i analize krvi koje liječnike mogu usmjeriti na te rijetke razloge moždanog udara.
Čaljkušić je posebice istaknuo onkološke bolesnike koji danas imaju uspješno liječenje onkoloških bolesti, no s druge strane nuspojave lijekova. 'Zapravo cijena produženja života je često bolest krvnih žila o čemu isto moramo voditi računa', ustvrdio je Čaljkušić.
Liječnik Marino Marčić rekao je da godišnje u svijetu moždani udar pogodi 13 milijuna stanovnika, u Hrvatskoj 13 tisuća, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji 1300. Među oboljelima je više žena jer one duže žive.
'Dok je hormonalni status kod žena uredan on ih štiti, no nakon nekih godina podložnije su svim faktorima rizika, pa i srčanim aritmijama, visokom tlaku i šećeru koji su glavni faktori rizika', kazao je Marčić.
Borba protiv moždanog udara počinje već u pubertetu
Poručio je da borba protiv moždanog udara ne počinje onoga dana kada se dogodi već 10 ili 15 godina prije, odnosno već u pubertetu.
U toj borbi važni su pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i redoviti liječnički pregledi, što u konačnici dovodi do manje stope moždanih udara.
Simptomi moždanog udara
Simptomi moždanog udara mogu se pojaviti iznenada i dramatično, te je ključno prepoznati ih što prije kako bi se mogao poduzeti pravovremen medicinski tretman. Najčešći simptomi uključuju:
- Iznenadna slabost ili utrnulost – Osoba može osjetiti slabost ili utrnulost u licu, ruci ili nozi, obično s jedne strane tijela. Ako osoba ne može podići ruku ili nasmiješiti se s obje strane lica, to je jasna naznaka moždanog udara.
- Problemi s govorom – Osoba može početi govoriti nejasno, zbunjujuće ili potpuno izgubiti sposobnost govora. Također, mogu imati poteškoće u razumijevanju drugih.
- Gubitak ravnoteže ili koordinacije – Može doći do iznenadnog gubitka ravnoteže, nesvjestice ili nemogućnosti hodanja, što može biti znak moždanog udara.
- Oštra glavobolja – Neočekivana, vrlo jaka glavobolja, koja može biti popraćena mučninom, povraćanjem ili vrtoglavicom, može ukazivati na moždani udar, osobito ako je praćena drugim simptomima.
- Problemi s vidom – Jednostrani gubitak vida ili maglovit vid na jedno ili oba oka može biti znak da se moždani udar događa.
Ako primijetite bilo koji od ovih simptoma, važno je odmah potražiti medicinsku pomoć. Svaka minuta je važna, jer pravovremeno liječenje može značajno povećati šanse za oporavak i smanjiti potencijalne posljedice. Prepoznavanje simptoma i brzo djelovanje mogu spasiti život.
U tim slučajevima je i liječnicima olakšano liječenje, a i sami ishodi budu puno bolji, rekao je Marčić, dodavši da imaju odlične metode liječenja.
Da je netko preživio moždani udar može se utvrditi u slučajevima kada pacijenti imaju oduzete ruke ili noge, nerazumljivo govore ili im se krivi lice. Tada je potrebno čim prije stići u bolnicu jer liječnici posebnim metodama na minimum smanjuju invaliditet i smrtnost.
U liječenju moždanog udara se može dati lijek koji otapa ugrušak ili se uz to ugrušak može usisati van. Liječnici napominju da je pri tom jako važno doći što prije u bolnicu, otprilike do šest sati od početka simptoma.
Moždani udar je treći uzrok smrti, ali i vodeći uzrok invalidnosti, u Hrvatskoj u kojoj je samo prošle godine od njega umrlo 3656 osoba ili 7,2 posto svih umrlih.
Kako prevenirati moždani udar
Moždani udar je ozbiljan medicinski problem koji može imati dugoročne posljedice, ali dobra vijest je da ga se u velikoj mjeri može prevenirati promjenama u životnim navikama.
Prvi korak u prevenciji je održavanje zdravog krvnog tlaka jer visok tlak predstavlja jedan od glavnih faktora rizika. Kontrola tlaka, redovita tjelovježba, smanjenje unosa soli i zdrava prehrana mogu značajno smanjiti rizik od moždanog udara. Također, prestati pušiti i ograničiti konzumaciju alkohola imaju ključnu ulogu u smanjenju rizika od moždanog udara.
Zdrav indeks tjelesne mase (ITM) također je važan; pretilost je povezana s povećanim rizikom, pa je uravnotežena prehrana bogata voćem, povrćem, vlaknima, te ograničavanje zasićenih masti i šećera od esencijalne važnosti.
Redovita tjelovježba, poput brze šetnje, vožnje bicikla ili plivanja, poboljšava cirkulaciju i zdravlje srca. Osim toga, važno je upravljati stresom, jer dugotrajni stres može negativno utjecati na krvni tlak i opće zdravlje. Redovite medicinske provjere, uključujući testiranje na dijabetes i kolesterol, također mogu pomoći u ranom prepoznavanju potencijalnih problema koji povećavaju rizik od moždanog udara.
Na kraju, osobe s obiteljskom poviješću moždanog udara ili drugih kardiovaskularnih bolesti trebaju biti posebno oprezne i konzultirati se s liječnikom o preventivnim mjerama. Prepoznavanje i liječenje tih rizičnih faktora može značajno smanjiti mogućnost nastanka moždanog udara.
