MULTIPLA SKLEROZA

Čak 7000 ljudi u Hrvatskoj boluje od ove kronične neurodegenerativne bolesti; ranim liječenjem može se spriječiti progresija

03.10.2020 u 09:46

Bionic
Reading

Povodom Nacionalnog dana multiple skleroze, a u sklopu kojeg se organizira i MS tjedan sa ciljem edukacije i informiranja oboljelih od multiple skleroze, Savez društava multiple skleroze Hrvatske bio je domaćin trećeg MedTalka poad nazivom 'MS je trajno progreivna bolest', a na kojoj su sudjelovali i najveći stručnjaci

Prof.dr. sc. Mario Habek - KBC Zagreb, prof.dr.sc. Vanja Bašić Kes - KBC Sestre milosrdnice, dr. sc. Tereza Gabelić - KBC Zagreb, Diana Kralj, dr.med. – tajnica KOHOM-a, Željko Pudić, osoba s MS-om i Dijana Roginić – izvršna direktorica Saveza društava multiple skleroze Hrvatske sudjelovali su na trećem MedTalku pod nazivom 'MS je trajno progresivna bolest'.

Multipla skleroza je kronična neurodegenerativna bolest, kod koje imunosni sustav napada živčane stanice u mozgu, kralježničnoj moždini te vidnim živcima, koja stvara nepovratna oštećenja na tijelu i psihi bolesnika. Prema podacima Saveza društava multiple skleroze, u Hrvatskoj oko 7000 osoba boluje od MS-a.

Riječ je o bolesti od koje je u Hrvatskoj gotovo 7000 oboljelih, a Dijana Roginić je na samom početku rekla: 'Multipla skleroza je bolest koja se najčešće pojavljuje u mlađoj odrasloj populaciji, s nepredvidljivim i vrlo različitim simptomima. Prije svega nam je važno kod samih oboljelih osvijestiti važnost ranog liječenja, kako bi se spriječila progresija bolesti, odnosno napredovanje onesposobljenosti. Osim samih oboljelih, važno je da se o multiploj sklerozi kontinuirano educiraju svi uključeni u život oboljele osobe pa tako i oni kojima se prvo obraćaju sa simptomima, što uključuje liječnike primarne zdravstvene zaštite. U Hrvatskoj nažalost još uvijek ne postoji registar, no prema dostupnim podacima, Savez društava multiple skleroze Hrvatske procjenjuje da je oboljelih gotovo 7000.'

Kako je ukazao i sam prof. dr. sc. Mario Habek, multipla skleroza ne počinje s prvim simptomima, nego čak i deset godina ranije, dok je prof. dr. sc. Vanja Bašić Kes istaknula kako je važno rano otkrivanje multiple skleroze, ali i rekla kako se progresija može pratiti. 'Na oboljele treba apelirati da to što imaju uredan nalaz magnetske rezonance, ne mora značiti da je bolest pod kontrolom. Naime, poznato je da progresija multiple skleroze kreće od prvog trenutka. Zovemo ju i bolest s tisuću lica jer kod nekih pacijenata u početku nalaz magnetske rezonance može biti uredan, bez aktivnih lezija i vidljivog napretka bolesti. Međutim, osim radiološkog, u obzir se mora uzeti i kliničko pogoršanje bolesti – tremor ruku, kronični umor, slabost, atrofija mozga. Bolest je važno što ranije dijagnosticirati kako bi se moglo što ranije početi s liječenjem jer ono usporava progresiju i omogućuje uspješne ishode liječenja.

Zaključci i preporuke vezane uz multiplu sklerozu

  1. Multipla skleroza je trajno progresivna bolest, od samog početka.
  2. Progresija bolesti je spora te time može biti neuočljiva na svakodnevnoj osnovi – dok ne dođe do trajne onesposobljenosti (invaliditeta).
  3. Bolest može biti aktivna i prije pojave simptoma.
  4. Progresija bolesti može biti tiha i isto tako ne mora biti vezana uz samu aktivnost bolesti (šubove, relapse).
  5. Progresija se može pratiti kliničkim testovima.
  6. Rano liječenje usporava progresiju bolesti.
  7. Rano liječenje smanjuje rizik nastupa trajne onesposobljenosti (invaliditeta).
  8. Rano liječenje odgađa nastup trajne onesposobljenosti (invaliditeta).
  9. Na rano liječenje ne mora utjecati samo rano otkrivanje bolesti i odluka liječnika već i objektivne prepreke administrativne prirode.
  10. Bolesnici bi trebali imati pravo na rano liječenje.

Da je multipla skleroza bolest na duge staze još je jednom u svom izlaganju istaknula dr. sc. Tereza Gabelić: 'Kad govorimo o progresiji u sekundarno progresivnu multiplu sklerozu tek nakon dužeg praćenja moći ćemo znati prave rezultate. No, po svemu sudeći, rezultati u Hrvatskoj biti će vrlo slični europskim, što znači da ćemo puno uspješnije liječiti naše bolesnike. Ono što znamo vrlo egzaktno je to da se danas liječi 50 posto oboljelih, dok ih se prije par godina liječilo svega 25 posto.'