Kada pomislimo na nekoga s Alzheimerovom bolešću, obično nam na pamet pada starija osoba koja je dijagnosticirana s demencijom u kasnijim fazama života, ali postoji stvarnost koja dovodi u pitanje naše razumijevanje ove bolesti: slučajevi koji su dijagnosticirani kod osoba mlađih od 50 godina
Iako najčešće pogađa starije odrasle osobe, a rani početak Alzheimerove bolesti je označavanje za osobe dijagnosticirane prije 65. godine života, stručnjaci ističu da simptomi mogu početi puno ranije.
vezane vijesti
Kada pogađa mlađe ljude, uzrokuje drugačiji seizmički utjecaj na životne planove, odnose i obiteljsku dinamiku; ako netko ima godine, ili čak desetljeća, do umirovljenja, dijagnoza Alzheimerove bolesti vjerojatno će imati još veći utjecaj na pacijentov radni i društveni život.
Što je Alzheimerova bolest?
'Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije i utječe na pamćenje, razmišljanje i ponašanje', objašnjava neurologinja dr. Teresa Moreno za magazin Hello!. 'Budući da napreduje do točke kada utječe na dnevne aktivnosti i funkcije, što je pacijent mlađi, u trenutku dijagnoze, to će više bolest utjecati na njihov svakodnevni život. I važno je zapamtiti da promjene neće utjecati samo na pacijenta, već na cijelu obitelj.'
Zvuči zastrašujuće, posebno ako ste u srednjim godinama i otkrivate simptome poput zaboravljanja imena ili zamućenosti uma te se zabrinjavate da bi mogli dovesti do nečeg goreg, ali važno je imati na umu da vrlo nizak postotak ljudi dijagnosticiranih s Alzheimerovom bolešću spada u kategoriju ranog početka.
'Riječ je o osobama starim između 40 i 50 godina kada se bolest javlja', kaže dr. Moreno. 'Ti pacijenti čine samo oko 5 posto slučajeva Alzheimerove bolesti. Ti slučajevi često su povezani s odgođenom formalnom dijagnozom, brzim napredovanjem i povećanim psihosocijalnim potrebama vezanim uz dob.'
Prvi simptomi Alzheimerove bolesti s ranim početkom
Kao i kod svih neurodegenerativnih bolesti, važno je znati rane simptome koji mogu proći nezamijećeni. Simptomi mogu uključivati:
Rani simptomi:
- Zaboravljanje važnih stvari, posebno nedavno naučenih informacija ili važnih datuma
- Ponavljanje istog pitanja
- Poteškoće u rješavanju osnovnih problema ili praćenju uputa, poput vođenja računa ili pripremanja omiljenog recepta
- Gubljenje osjećaja za datum ili doba godine
- Zaboravljanje gdje se nalazite ili kako ste tamo došli
- Poteškoće s percepcijom dubine ili drugi problemi s vidom
- Muke s razgovorom ili pronalaženjem prave riječi tijekom govora
- Ostavljanje predmeta na pogrešnim mjestima i nemogućnost vraćanja koraka da ih nađete
- Povećanje lošeg prosuđivanja
- Povlačenje iz rada i društvenih situacija
- Promjene raspoloženja i osobnosti
Simptomi kasnijih faza mogu uključivati:
- Ozbiljne promjene raspoloženja, osobnosti i ponašanja
- Povećavajuća konfuzija o vremenu, mjestu i životnim događajima
- Postajanje sumnjičav prema prijateljima, obitelji ili njegovateljima
- Poteškoće s govorom, gutanjem ili hodanjem
- Doživljavanje ozbiljnog gubitka pamćenja
Mogući uzroci bolesti
Koji faktori dovode do Alzheimerove bolesti? 'Ne znamo što pokreće bolest, ali postoje dva proteina za koje se sumnja da oštećuju i uništavaju živčane stanice u mozgu', kaže dr. Moreno. 'Nakupljanje plakova uzrokovano je fragmentima proteina zvanog beta-amiloid, dok se uvijene niti proteina zvanog tau formiraju u čvorove. Plakovi i čvorovi gotovo su uvijek prisutni u određenoj mjeri u mozgovima starijih ljudi, ali oni s Alzheimerovom bolešću razvijaju puno veću količinu. Ti plakovi i čvorovi prvo utječu na dijelove mozga povezane s pamćenjem, ali s vremenom napreduju u više područja. Ne znamo zašto neki ljudi razvijaju prekomjerne plakove i čvorove, ili točno kako se šire i oštećuju mozak.'
Razlika između ranog i kasnog početka Alzheimerove bolesti
Alzheimerova bolest je najčešći uzrok demencije u svijetu, a njezina učestalost i prevalencija povećavaju se s dobi. Ali koje su glavne razlike između Alzheimerove bolesti s ranim početkom i vrste Alzheimerove bolesti koja se otkriva kod starijih osoba?
'Kada netko razvije simptome prije 65. godine, označava se kao Alzheimerova bolest s ranim početkom. Iako većina pacijenata s ranim početkom Alzheimerove bolesti ima sporadični oblik bolesti (što znači da se ne nasljeđuje), oko 10-15 posto ima genetski oblik koji se prenosi kroz obitelji u autosomno dominantnom obrascu.
Može li se odgoditi napredovanje Alzheimerove bolesti?
Iako Alzheimerova bolest nema lijek, preporučuje se održavanje uma i tijela što zdravijim. Da bi to učinila, dr. Moreno preporuča sljedeće:
- Jedite zdravu hranu
- Redovito vježbajte
- Prestanite ili smanjite konzumaciju alkohola
- Smanjite stres kroz brigu o sebi
Tri gena su umiješana: Presenilin 1 i 2 i gen prekursora amiloidnog proteina (APP); mutacija u tim genima dovodi do Alzheimerove bolesti s ranim početkom, a proučavaju se i drugi kandidati gena. Genetski oblici bolesti obično počinju oko 30. ili 40. godine života i imaju agresivan tijek, dok sporadična Alzheimerova bolest s ranim početkom obično počinje nakon 50. godine života i općenito ima sličan vremenlji profil kao Alzheimerova bolest s kasnim početkom.'
Što se tiče simptoma bolesti, doktorica ističe dvije različite kategorije:
Kognitivni simptomi: Uključuju gubitak pamćenja, dezorijentaciju, jezične poteškoće, vizuospacijalne probleme i apraksiju
Nekognitivni simptomi: Uključuju promjene raspoloženja, zablude, halucinacije i nepriličko ponašanje
