Živimo u vremenu kada se obroci u svijetu sve češće konzumiraju 'u hodu', s nogu ili ispred ekrana. Kuhinja je oduvijek bila srce doma, no novo globalno istraživanje tvrtke Ikea, 'Cooking & Eating', otkriva kako se navike mijenjaju diljem svijeta. Globalni podaci pokazuju da čak 18 posto ljudi jede na kauču, 4 posto u krevetu, a isto toliko stojeći u kuhinji. No, novo istraživanje tvrtke Ikea, provedeno na više od 32.000 ispitanika u 31 zemlji, uključujući Hrvatsku, pokazuje da Lijepa Naša prkosi tim trendovima.

Za Hrvate, kuhanje i zajednički obroci nisu samo nužnost, već prilika za povezivanje, razgovor i njegovanje odnosa.

Stol je i dalje središte doma

Dok su Amerikanci i Mađari dvostruko skloniji jedenju u krevetu od globalnog prosjeka (9 posto), a Britanci često uopće nemaju blagovaonski stol, u Hrvatskoj je situacija bitno drugačija. Čak 48 posto Hrvata i dalje preferira kuhinjski stol kao glavno mjesto okupljanja.

Podaci potvrđuju da smo nacija koja cijeni društvo za stolom:

• 75 posto Hrvata svakodnevno ruča s ukućanima.
• 60 posto ih večera u društvu.
• Jedino je doručak obrok koji većina (56 posto) jede sama, vjerojatno zbog različitih jutarnjih rasporeda.

Tijekom tih zajedničkih trenutaka, gotovo polovica ispitanika koristi vrijeme za razgovor o svakodnevnim događajima i vijestima, potvrđujući da stol služi kao mjesto gdje se obitelj ponovno povezuje nakon napornog dana.

Okus ispred brzine: Ne odričemo se 'domaće spize'

Unatoč užurbanoj svakodnevici, Hrvati se ne predaju trendu dostave hrane. Gotovo 70 posto ispitanika izjavilo je da hranu iz restorana ne naručuje ili to čini rjeđe od jednom tjedno, a polovica njih većinu dana u tjednu kuha kod kuće.

Kada je riječ o prioritetima, Hrvati su beskompromisni gurmani. Većina (60 posto) prednost daje okusu ispred brzine pripreme, zdravijih opcija ili budžeta. Zanimljivo je i da gotovo polovica ispitanika najviše uživa u okusima koji ih podsjećaju na djetinjstvo, a večeraju nešto kasnije od globalnog prosjeka – većinom oko 19 sati.

Izazovi u kuhinji: Prostora uvijek nedostaje

Iako vole kuhati, Hrvati se susreću s praktičnim problemima. Istraživanje je detektiralo tri glavna izazova u hrvatskim kuhinjama:

• Premala kuhinja (27 posto)
• Nedostatak prostora za pohranu (25 posto)
• Nedostatak radne površine (18 posto)

Unatoč tim manama, 33 posto ljudi kaže da su zadovoljni svojom kuhinjom, što potvrđuje tezu da prostor ne mora biti velik da bi bio srce doma, već funkcionalan i topao.

Ekološki osviješteni

Pozitivan trend vidljiv je i u odnosu prema hrani i okolišu. Hrvati postaju sve odgovorniji potrošači:

• 56 posto kaže da ne baca puno hrane.
• 54 posto koristi višekratne vrećice.
• 36 posto planira obroke i kupuje prema unaprijed pripremljenom popisu.

Namirnice se kupuju nekoliko puta tjedno, uglavnom u supermarketima, a sve više se pazi na rokove trajanja i smanjenje otpada. Ovi rezultati pokazuju da se navike u kuhinji mijenjaju u smjeru održivosti, ali ona temeljna vrijednost, okupljanje obitelji oko stola uz fini obrok, u Hrvatskoj ostaje nepromijenjena.