ODABRANI PRIMJERCI

U povodu 101. obljetnice Etnografski muzej otvara čak dvije izložbe

04.11.2020 u 11:48

Bionic
Reading

Zagrebački Etnografski muzej u četvrtak, 5. studenog, u povodu svoje 101. obljetnice otvara izložbe "Milko Cepelić - iz ljubavi prema hrvatskom narodu našemu" i "Etnografski muzej - palača s potpisom"

Izložba posvećena Milku Cepeliću (1853.-1920.) priređuje se uz 100. obljetnicu smrti tog svećenika, kulturnog i političkog djelatnika, povjesničara i etnografa te donacije zbirke "tkiva i veziva“ Etnografskom muzeju (1920. – 2020.)

Predstavit će se odabrani primjerci uporabnoga tekstila, odjevno ruho, nakit i drugo iz darovane cjeline, od ukupno 302 predmeta koji su u muzejski fundus ušla 1920., kao i dokumenti iz privatnog vlasništva Cepelićeve pranećakinje Đurđice Gross-Ašperger.

Cepelić je bio poznavatelj narodnoga tekstilnog rukotvorstva i u svoje je vrijeme predlagao osnivanje muzeja "za tekstilija hrvatskog naroda“ kao svojevrsne preteče specijaliziranoga etnografskog muzeja. Svoju zbirku oporučno je ostavio Etnografskom muzeju.

Autorica izložbe: Katarina Bušić, a likovnog postava i vizualnog identiteta Nikolina Jelavić Mitrović.

Izložba "Etnografski muzej - palača s potpisom" se nadovezuje na obilježavanje 100. obljetnice osnutka Etnografskoga muzeja (2019.) i predstavlja do sada malo poznatu povijest izgradnje i opremanja same palače u kontekstu onodobih društveno-političkih kretanja.

Postavljena u povodu prošlogodišnje zahtjevne rekonstrukcije i obnove fasade i krova zgrade Etnografskoga muzeja izložba objedinjuje dvije kategorije – povijesnu i suvremenu, odnosno dvije tematske cjeline – izgradnju i opremanje palače 1902. – 1903. te obnovu i rekonstrukciju pročelja i krova.

Namijenjena je široj zainteresiranoj te posebno stručno-znanstvenoj javnosti jer tematizira okolnosti izgradnje prve građevine u Zagrebu podignute od strane državnih organa vlasti koja je u cijelosti usvojila novu modernističku secesijsku estetiku, stoji u najavi Muzeja. Stručni suradnici su Dragan Damjanović i Blanda Matica, a koordinatorica izložbe: Željka Jelavić. Izložbe ostaju otvorene do 15. siječnja.

Uoči tih obljetničkih izložbi na mrežnim stranicama Etnografskog muzeja otvorena je virtualna izložba Slovenskog etnografskog muzeja “Tamo gdje su pčele doma", koja je trebala ove godine gostovati u tom muzeju.

Slovenski etnografski muzej u Ljubljani je 2018., uz proglašenje 20. svibnja Svjetskim danom pčela, što se dogodilo na inicijativu Slovenije, pripremio izložbu o pčelarstvu koja progovara o značaju i osobitostima slovenskog pčelarstva i s njime povezane kulturne baštine.

Izložba širi svijest o važnosti pčela, pčelarenja i pčelinjih proizvoda nekad i danas, predstavlja osobe i izume koji su oblikovali bogatu kulturu i odnos prema pčelarenju, tradicijsko i suvremeno pčelarstvo.

Izlaže košnice iz fundusa SEM-a i drugih slovenskih muzeja te iz država gdje obitava kranjska pčela od Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine do Austrije (područje Štajerske).

Predstavlja i urbano pčelarenje, pčelinje proizvode i etnografska istraživanja o vjerovanjima vezanima uz pčele, a posebno mjesto ima kranjska pčela kao autohtona vrsta s toga područja.