Uz dolazak ljeta, prošle godine pokrenuti virtualni Muzej fjake donosi novi ljetni ciklus sa šest autorskih izložbi koje kombinacijom fotografija, kolaža, ilustracija i audio-eseja nastavljaju misiju muzeja - istraživanje društvenog i kulturnog fenomena fjake kao načina života
Odabrani autori donose sadržaj koji liječi od modernog kaosa i nudi savršen digitalni hlad, dok će posjetitelji moći istražiti nove izložbe, ali i ispuniti Fjaka barometar te sudjelovati u odabiru mjesta u kojem se najviše osjeća fjaka, ističe se u najavi.
Lana Rogošić Blagojević, osnivačica Muzeja fjake, rekla je da taj muzej poziva posjetitelje da uspore bez krivnje, uživaju u sadašnjem trenutku i prigrle fjaku. 'Sunce je upeklo, a naš odgovor na ljetnu strku je jednostavan: kliknite, posjetite, usporite. Novi ciklus izložbi nudi sadržaj koji će vas usporiti bolje od ijedne ljuljuškave barke na horizontu', poručila je.
Izložba 'Fjaka kroz povijest', nastala u suradnji profesorice povijesti Ljube Barun Čolak i njezine desetogodišnje kćeri Brune Čolak, na duhovit način istražuje što povezuje Grgura Ninskog, Marka Marulića, Olivera Dragojevića, a možda i nečijeg 'didu'.
Nova zbirka uključuje i audio-esej 'Kako je ništa postalo sve' autorice Katarine Zekić koji će posjetitelje, nakon što stave slušalice, odvesti na osjetilno putovanje u kojem tišina i dalmatinska fjaka postaju opipljivo iskustvo te fotopriču o otoku bez automobila i žurbe 'Zlarin – di je vrime stalo' Ive Roce, serije fotografija nastalih iz nostalgije za takvim načinom života.
'Prizorima ljetnih popodneva ispunjenih fjakom, kupanjima među stijenama, rubljem koje se suši na suncu, starim brodicama i svakodnevnim susretima na kalama pokušala sam zabilježiti atmosferu otoka koji se nije potpuno prepustio tempu modernog svijeta', istaknula je autorica Iva Roca koja djeluje na području fotografije, videografije i grafičkog dizajna.
Za sve koji žele uroniti u trenutke čiste fjake kao specifičnog načina opuštenosti tipičnog za dalmatinski kraj, tu je vizualni dnevnik "[THE]ALMACIJA" Branka Šare, predsjednika Hrvatskog kinološkog saveza i suca, koji prenosi elemente svoga djetinjstva, ali i simbole jednog podneblja, poput maslinika ili broda koji nikamo ne žuri.
Kao krovna izložba najavljena je serija ilustracija 'Sritna lita' Maje Maljković Zelalije inspirirana starim fotografijama i mediteranskom estetikom, među kojima je i ilustracija Fjaka.032, koja prikazuje kako moderni par doživljava fjaku na novom trogirskom mostu preko Foše. Zbirka odiše nostalgijom, ali i duhovitošću pa tako ilustracija 'Na 90' prikazuje i prizor dalmatinskog 'videonadzora' babe koja sve drži pod kontrolom sa svog prozora uz neizostavno oprane mudante na tiramolu, napominje se.
Ciklus zaključuje rad 'Hommage fjaki' autorice Lee Bulaje, inspiriran promišljanjima umjetnika Mladena Stilinovića o ideji rada, hiperprodukciji i očekivanjima društva. Time ležaljka i tišina postaju sredstva otpora hiperprodukciji i stalnom društvenom pritisku, a fjaka prostor umjetničkog djelovanja.
Muzej fjake prvi je muzej na svijetu posvećen proučavanju fjake kao društvenog i kulturnog fenomena, a djeluje u okviru neprofitne udruge koja upravlja i Institutom za kulturološko i znanstveno proučavanje fjake te sadrži i Magazin sporog življenja, digitalni prostor u kojem posjetitelji uz morske slike, naraciju i ambijentalne scene mogu doslovno utonuti u fjaku.
'Time fjaka nadilazi svoju postojbinu i klimu južnog hrvatskog podneblja te uz pomoć umjetnosti promiče univerzalnu kulturu opuštenosti i jednostavnog životnog stila', ističe se.