Hurije Kamel Daoud, prevela Maja Zorica Vukušić (Fraktura)

Duboko bolan i hipnotizirajući, roman Hurije alžirskog pisca Kamela Daouda u središte priče postavlja Aube, mladu ženu koja je preživjela pokušaj klanja tijekom alžirskoga građanskog rata te izgubila sposobnost govora. Ožiljak preko njezina vrata svakodnevni je podsjetnik na pretrpljenu brutalnost. Obraćajući se unutarnjim monolozima nerođenoj djevojčici ko­ju nosi, Aube pripovijeda o nasljeđu nasilja, strahu, ženskom tijelu i nemogućnosti zaborava. Smješten u Oranu, gradu razapetom između mediteranske ljepote, religijskog rituala i kolektivne traume, u danima pripreme za Kurban-bajram dok ga preplavljuju životinje dovedene na žrtvovanje, Aubeina osobna trauma prerasta u snažnu meditaciju o ratu, religiji i sudbini žena tijekom alžirskog “crnog desetljeća”. Nagrađene najvažnijim francuskim književnim priznanjima Prix Goncourt i Prix Landerneau, Hurije su u Alžiru izazvale burne polemike, a njihov autor proglašen je izdajnikom. Poetičan i nemilosrdan, roman propituje granice oprosta, šutnje i pripadnosti, ali i samu ideju žrtve: tko biva spašen, a tko prepušten nožu povijesti. Kamel Daoud piše beskompromisno, stvarajući djelo koje jednako fascinira koliko i uznemiruje.

Stogodišnji rat protiv Palestine Rashid I. Khalidi, preveo Marin Popović (Petrine knjige)

Stogodišnji rat protiv Palestine Rashida Khalidija predstavlja snažnu, argumentiranu i duboko osobnu povijest Palestine viđenu kroz prizmu stoljeća neprekinutog sukoba, otpora i kolonijalnog nasilja. Autor, jedan od najuglednijih svjetskih povjesničara Bliskog istoka, rat u Palestini ne promatra kao niz izoliranih epizoda, nego kao kontinuirani proces kolonijalnog osvajanja koji traje više od sto godina. Kombinirajući arhivska istraživanja, diplomatske dokumente i vlastitu obiteljsku povijest, Khalidi razotkriva mehanizme moći koji su oblikovali sudbinu palestinskog naroda. Ovo nije samo povijesna studija, već i moralni poziv na razumijevanje nepravdi koje su sustavno potiskivane iz dominantnih narativa. Knjiga beskompromisno propituje ulogu velikih sila, međunarodne zajednice i medija u oblikovanju slike sukoba. Istodobno, ona vraća glas onima čija su iskustva često ignorirana ili svjesno zanemarena. Khalidijev stil je jasan, argumentiran i lišen ideoloških floskula, ali emocionalno snažan tamo gdje činjenice same govore.

Mala čudovišta Jessica Lind, preveo Dalibor Joler (Hena com)

Pia i Jakob roditelji su sedmogodišnjeg dječaka. Jednog dana učiteljica ih poziva u školu zbog incidenta u kojemu je sudjelovao njihov sin. Optužbe su nejasne, Luca šuti, a majčina sumnja sve više raste. Što se dogodilo s Lucom, dobrim, poslušnim i osjećajnim dječakom, pita se majka koju dvojbe vode u vlastito djetinjstvo i traumatičan, nerazjašnjen događaj koji je uzrokovao raspad obitelji u kojoj je odrasla. Pokušavajući zaštititi obitelj, Pia se najprije mora osloboditi sjena vlastite prošlosti, izliječiti stare rane i suočiti se s istinom. Zapitati se jesu li čudovišta doista oko nje ili ih zapravo nosi u sebi. Jessica Lind čitatelja vješto vodi kroz obiteljsku dramu istražujući krhku granicu između nedužnosti i krivnje, povjerenja i sumnje, roditeljske ljubavi i straha. Ne pojednostavnjujući stvari, govori o roditeljstvu, pamćenju, razornoj moći neizgovorenoga, nepouzdanosti svjedoka i dvojakosti istine, krhke i ovisne o perspektivi promatrača, o tome kako samo jedna nejasna optužba lako može iz temelja promijeniti život jedne obične obitelji.

Sličnost Tana French, preveo Saša Stančin (Vuković&Runjić)

Policijska istražiteljica Cassie Maddox napustila je Dablinski odjel za ubojstva na vlastiti zahtjev. Zaklela se da se onamo neće vratiti - sve dok je jednog jutra ne pozovu na očevid u gradiću Glenskehy. Cassie sa zaprepaštenjem uviđa da joj je žrtva nevjerojatno slična, a povrh toga pri sebi ima osobnu iskaznicu na ime Alexandre Madison što je pseudonim kojim se svojevremeno koristila. Kako bi ušla u trag počinitelju preuzet će žrtvin identitet i njezino mjesto među cimerima. Tjedni prolaze, a Cassie se sve dublje poistovjećuje s Lexie Madison dovodeći istragu u opasnost. Tana French sigurnom rukom vodi radnju do završnog obračuna. No u ovom sofisticiranom krimiću štošta nije kakvim se čini pa dramatičan rasplet nadilazi puko razrješenje misterija i ostavlja pod znakom pitanja uvriježene pojmove identiteta i pripadnosti.

Antigon, božji sin Jukka M. Heikkilä, preveo Boris Vidović (Naklada Ljevak)

Povijesni roman finskog autora Jukke M. Heikkile Antigon, božji sin pripovijeda priču o ratovima dijadoha, nasljednika Aleksandra Velikog, pretežito njegovih vojnih zapovjednika. Glavni su likovi knjige mladi Antigon Gonata, sin Demetrija Opsjedača i unuk Antigona Jednookog, koji je kasnije postao kralj Makedonije, te mladi Pir, isprva Antigonov prijatelj, a potom rival. Roman prati put te dvojice budućih kraljeva i njihove oštro suprotstavljene stavove prema politici i moći. Antigon postupno sazrijeva u mudrog kralja filozofa, a Pir slijedi svoj put pustolovnog i impulzivnog ratnika koji ne može zamisliti život bez osvajačkih pohoda. Ostali likovi uključuju Ptolemeja I., Seleuka, Antioha, Stratoniku, filozofe Zenona i Epikura, matematičara Euklida i mnoge druge znamenite ličnosti iz tog povijesnog perioda. Događaji obuhvaćaju razdoblje između 302. i 294. godine prije Krista. Radnja se odvija živo, puna je napetosti i romantike te se knjiga lako čita, što je vjerojatno razlog da su je finski srednjoškolci 2001. godine proglasili najboljim romanom i dodijelili joj nagradu Mladi Aleksis (Nuori Aleksis).