ŠTEDNJOM DO POMORA

Što se to događa u SC-u i zašto žele uništiti kazalište?

  • Autor: Nina Ožegović
  • Zadnja izmjena 27.02.2017 12:47
  • Objavljeno 27.02.2017 u 12:47
Studentski centar

Studentski centar

Izvor: Pixsell / Autor: Slavko Midzor/PIXSELL

Kad je u javnost procurio dopis savjetnika Ivana Čarapine sanacijskom upravitelju Studentskog centra Mirku Bošnjaku, u kojem ga on savjetuje 'da Studentski centar ne bi trebao raditi nove kazališne predstave, koje su čisti gubitak, dok ne izađe iz postupka sanacije', kulturna javnost bila je zgrožena tom idejom

Naime, to u prijevodu znači zatvaranje vrata Teatra &TD, kazališta s dugom i slavnom tradicijom, koje i danas donosi u sklopu programa Kultura promjene izazovne projekte i po mnogima je jedna od posljednjih oaza umjetničke slobode. Upravo su u Teatru Itd u sklopu Kulture promjene u zadnjih desetak godina startali neki od danas vodećih kazališnih redatelja i umjetnika mlađe generacije, od Olivera Frljića, Mirana Kurspahića i Saše Božića do Anice Tomić i Jelene Kovačić.

Zanimalo nas je što se događa s kulturom u Studentskom centru, koji u svom statutu ima, između ostaloga, kulturu kao djelatnost, i je li ju moguće ugasiti bez obzira na to što se ona u sklopu SC-a financira iz budžeta Grada Zagreba, Ministarstva kulture te iz europskih fondova? Pojednostavljeno rečeno – tko želi zatrti kulturu u SC-u? Odnosno, odakle dolazi ta ideja i nastavlja li Teatar Itd sa svojim radom? 'Takvim mišljenjima izloženi smo već mjesecima i za većinu programa do posljednjeg trenutka nismo sigurni hoće li se realizirati ili ne', kaže Nataša Rajković, dugogodišnja voditeljica programa Kultura promjene u Studentskom centru, koja upravlja i Teatrom Itd, dakle i kazališnom djelatnošću.

'To je neugodna i nepotrebna situacija, ponajviše za umjetnike koji marljivo rade. Tim više što upravo na imena tih ljudi i njihovu reputaciju dobivamo sredstva za programe. U tim mišljenjima iznesene su brojne uvrede, omalovažavanja i sulude optužbe na račun upravo naših suradnika i umjetnika, kao i zaposlenika. Ta ideja, kao i sve ideje slične tome, dolaze iz neznanja i nezainteresiranosti za kulturu SC-a i kulturu kao djelatnost uopće, ali i iz nepoznavanja normi i sustava funkcioniranja ustanova s javnim djelovanjem', istaknula je Nataša Rajković. Voditeljica Kulture promjene Nataša Rajković ispričala je da se također isticalo da su problem SC-a plaće zaposlenika iz sektora kulture i da se pritom ignoriralo činjenicu da su zaposleni u kulturi SC-a zaposlenici ustanove, jednako kao i oni iz sektora prehrane, smještaja, zajedničkih i administrativnih službi.

Nataša Rajković

Nataša Rajković

Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic/PIXSELL

'No oni, za od razliku od dijela brojne administracije, mogu pokazati rezultate svog rada', izjavila je Nataša Rajković, dodavši da neki u administraciji vole isticati trošak djelatnosti sektora kulture, pa ga i prikazivati kao razlog duga, no ne pada im na pamet isto to činiti s drugim djelatnostima ili službama, a još manje zbrajati trošak koji stvara nepotreban i nestručan dio te administracije i njihove plaće. Na upit zašto je kultura već godinama najveći problem u sanaciji SC-a voditeljica Kulture promjena odgovara da je 'to zato što je tako nešto najlakše reći, dok je prava istina ta da je sanacija najveći problem SC-a'.

'Ta famozna sanacija, koja nije prva u povijesti SC-a, a koja traje već petu godinu, nema razvidan program, pa onda ni rješenja. Studentski centar je kompliciran i velik sustav u kojem se presijecaju interesi i potrebe triju djelatnosti - prehrane, smještaja i kulture. Osoba koja vodi taj veliki pogon treba biti spremna i sposobna razumjeti ta tri različita sustava i jednakopravno ih tretirati, međutim, ponekad ljudima bude lakše ugasiti nešto nego pokušati razumjeti', istaknula je Nataša Rajković. Po njezinom mišljenju, kultura nije problem SC-a, ona je najmalobrojnija djelatnost koja sredstva za svoj program osigurava iz izvora izvan SC-a, a ona promovira SC i njegov je dio od samog početka. Pojasnila je da se SC nalazi u Savskoj 25 ponajviše zbog prostora kulture, a od drugih javnih funkcija SC-a, osim Itd-a i drugih prostora kulture, jedino su ostali menza i nekoliko šaltera, poput onih za smještaj i studentski servis. 'Idejom da se ugasi program kulture zapravo se dovodi u pitanje i razlog ostanka na tako velikom i važnom prostoru u središtu grada, koji je po svojoj tradiciji i karakteru javan. SC-ova uprava, uredi, skladišta, parkirna mjesta i slično... što će oni tamo ako ode kultura? Što bi to točno SC radio s prostorima poput Itd-a, Francuskog paviljona, Galerije SC-a, MM-a i drugima kada bi ukinuo programe kulture? Pretvorio ih u skladišta, kako se već jednom dogodilo s Francuskim paviljonom i dovelo ga do stanja ruševine?', pita se voditeljica Kulture promjene.

S obzirom na to da se Kultura SC-a financira iz budžeta Grada Zagreba, Ministarstva kulture te iz europskih fondova, zanimalo nas je kako funkcionira sustav financiranja kulturnih programa u SC-u, odnosno u Teatru Itd, te smo zatražili da voditeljica Kulture promjene pojasni to na nekom konkretnom primjeru. 'Kultura aplicira na otvorene natječaje / javne pozive podnošenjem detaljnih prijavnica, primjerice, sada sudjelujemo u četvrtom projektu koji sufinancira Europska unija (APAP 2020) i koji će trajati četiri godine', kaže, te nastavlja: 'Za projekt koji je trajao pet godina i završio je 2016. godine (APAP Performing Europe 2011-2016) dobili smo od Europske unije ukupno 142.000 eura, od Ministarstva kulture 88.252,45 eura, od Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport 12.000 eura, a od sponzora 21.619,89 eura.

Dakle, ukupno 263.872,34 eura. Svakom od gore navedenih izvora morali smo slati godišnje izvještaje o realizaciji programa i dokaze o namjenskom trošenju sredstava. Troškovi programa odnose se isključivo na sam program - predstave, izložbe, koncerti, festivali itd. - i ne mogu pokrivati troškove hladnog pogona ili troškove plaće zaposlenika, uz iznimku višegodišnjih europskih projekata u kojima se mogu u malom postotku pravdati i plaće zaposlenih koji rade na projektu te troškovi hladnog pogona. Nažalost, upravo sada suočavamo se s činjenicom da je sanacijskom upravitelju Unijin projekt problem te iz njega pokušava isključiti SC', navodi Nataša Rajković.

Zašto je kultura SC-a važna građanima Zagreba? Po njezinom mišljenju, kultura SC-a, pa onda i koncepcija Kulture promjene, važna je prije svega za Sveučilište u Zagrebu jer je taj kulturni centar njegova prednost u odnosu na ostala sveučilišta u regiji i šire. 'Kultura SC-a je iznimno važna i studentima i mladima kao prostor njihove profesionalizacije, prostor koji ih prvi etablira na široj sceni', objasnila je Nataša Rajković važnost kulture SC-a.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!