IZLOŽBE u hrvatskoj

Što nas čeka u 2019.: Uvijek zabavni Martek, Bukovac i Vaništa, ostavština Ivane Popović

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 24.01.2019 08:39
  • Objavljeno 14.01.2019 u 09:58
tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bučević

Alexander Calder, kojega svijet slavi kao izumitelja mobila, hrvatski majstor naive Matija Skurjeni, uvijek zabavni konceptualni umjetnik Vlado Martek te pokojna Ivana Popović samo su neka od imena čije se izložbe spremaju u 2019. S najvećim smo muzejima i galerijama diljem zemlje provjerili što i kada nude u svojim programima, tko je dobio retrospektivu, u čije će se privatne zbirke moći zaviriti, koji su mlađi autori došli na red te koje su teme ove godine najpopularnije

Nakon Joana Miróa, Augustea Rodina i Alberta Giacomettija zagrebački Umjetnički paviljon u sklopu ciklusa 'Najveći kipari 20. stoljeća' 2019. predstavlja američkog kipara i jednog od vodećih umjetnika kinetičke umjetnosti Alexandera Caldera.

Izložba pod nazivom 'Alexander Calder / Magija skulpturalnog pokreta' otvara se krajem rujna i fokusira se na djela iz njegove zrele faze po kojima je danas globalno prepoznatljiv, na njegove čuvene mobile, pažljivo uravnotežene konstrukcije koje se, cjelovito ili djelomično, gibaju pod utjecajem strujanja zraka te na stabile, statične monumentalne apstraktne konstrukcije. Uz to, izložba će prikazati pedesetak Calderovih slika te tako prvi put u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe predstaviti opus značajnog umjetnika koji je preminuo 1976. u New Yorku.

  • +47
  • +44

Izložbe u 2019. u Hrvatskoj

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Umjetnički paviljon u Zagrebu

Bauhaus i futurizam

Pored već otvorene multisenzorne izložbe posvećene čuvenim umjetnicima i profesorima Bauhausa, supružnicima Josefu i Anni Albers, koja traje do kraja travnja, zagrebački Muzej suvremene umjetnosti u ovoj godini, u ožujku, priređuje veliku izložbu talijanskog futurizma, 'Futurizam, dinamizam i boja'. Na njoj će prikazati 95 slika, 20 skulptura i dizajnerskih objekata posuđenih iz tridesetak talijanskih muzeja i privatnih zbirki, što će biti prvo sveobuhvatno domaće predstavljanje ovoga umjetničkog smjera koji naglašava brzinu i pokret.

Spomenuti Bauhaus tema je i izložbe koju u suradnji s MSU-om u rujnu otvara splitska Galerija umjetnina. Pod nazivom 'Bauhaus - umrežavanje ideja i prakse', na njoj će izložiti opuse studenata porijeklom iz jugoistočne Europe (Otti Berger, Gustav Bohutinsky, Ivana Tomljenović-Meller iz Hrvatske, August Černigoj iz Slovenije i Selman Selmanagić iz BiH). Predstavit će, uz to, arhivsku dokumentaciju iz vremena djelovanja slavne škole u Weimaru i Dessau te prikazati radove nekih od njenih najpoznatijih profesora, dok će u posebnom segmentu istražiti utjecaj Bauhausa na djelovanje domaćih umjetnika druge polovice 20. stoljeća te suvremenih umjetnika. U tom kontekstu prikazat će radove Ivana Picelja, Aleksandra Srneca, Vjenceslava Richtera te Juraja Dobrovića, a od najmlađih autora radove Ivane Franke, Viktora Popovića i Marka Tadića.

Rembrandtov autoportret i zbirka doktora Kurjaka

Zagrebačka Galerija Klovićevi dvori među svojim najvažnijim izložbama u 2019. ističe onu posvećenu jednoj od ključnih hrvatskih umjetničkih skupina, Grupi Zemlja, koja je od 1929. do 1935. okupljala velik broj slikara, kipara i arhitekata, poput Krste Hegedušića, Lea Juneka, Marijana Detonija, Ivana Generalića, Vanje Radauša i Drage Iblera, te je, s izrazito društveno angažiranom motivacijom, uspjela iz temelja promijeniti domaću umjetničku pozornicu. Izložba pod nazivom 'Umjetnost i život su jedno': Udruženje umjetnika Zemlja 1929. - 1935.' otvara se u studenom, a nudit će reprezentativan presjek djelovanja njenih protagonista: slike, crteže, grafike, skulpture, arhitektonski i urbanistički projekti te dokumentarni materijal.

Klovićevi dvori, osim toga, u rujnu najavljuju izložbu 'Linija ljepote - trag nadahnuća', potaknutu stotom obljetnicom osnutka Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koja se danas može pohvaliti bogatim fondom djela od 15. stoljeća do danas. Pored dobro poznatih, poput 'Bogorodice' Julija Klovića, autoportreta Rembrandta, španjolskih pejzaža Ljube Babića, nagrađenih grafika Miroslava Šuteja, plakata Borisa Bućana ili pak djela iz donacije Mirka Ilića, izložba će, prema najavi, ponuditi brojna skrivena iznenađenja iz fonda koja javnost dosad nije vidjela.

Boris Bućan, 'Lizistrata'

Boris Bućan, 'Lizistrata'

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: GKD

Zagrebački Muzej za umjetnost i obrt kao svoj glavni projekt u 2019. najavljuje izložbu posvećenu kulturnom i umjetničkom blagu koje se čuva u samostanu i crkvi Majke od Milosti na Visovcu. Pod nazivom 'Visovac: Blago riznice franjevačkog samostana', publika će u studenom moći vidjeti 150 slika, skulptura, posuđa i drugih predmeta koje su franjevci prikupljali od 15. stoljeća, kad su se naselili na otočić.

U 2019. će se, osim toga, moći zaviriti u neke od poznatih privatnih zbirki umjetnina. Umjetnička galerija u Dubrovniku tako u srpnju predstavlja kolekciju Korejca Hong Gyu Shina, koji je s 23 godine u u New Yorku otvorio privatnu galeriju, Shin Gallery. To će, kako su najavili, biti dosad najveći javni uvid u njegove umjetnine, a nudit će pregled djela iz cijelog 20. stoljeća, s naglaskom na suvremene umjetnike. U Zagrebu će u Umjetničkom paviljonu zainteresirani već krajem siječnja moći pogledati zbirku jednog od domaćih kolekcionara, doktora Asima Kurjaka, u kojoj je 160 radova s potpisima najpoznatijih domaćih autora, poput Vlahe Bukovca, Ede Murtića, Ivana Rabuzina, Josipa Vanište i drugih. Paviljon ovime nastavlja ciklus 'Privatne kolekcije u javnoj instituciji', u sklopu kojega je dosad predstavio zbirke Vugrinec, Hanžeković i Roglić.

Retrospektive Skurjenija, Masle, Popović, Berbera...

Godina će obilovati i retrospektivama, među kojima su one Matije Skurjenija i Antuna Masle u Dubrovniku, Vlade Marteka i Gorana Petercola u Rijeci, Arsena Roje u Splitu te Ivane Popović i Mersada Berbera u Zagrebu.

Izložbu Antuna Masle dubrovačka Umjetnička galerija otvara krajem prosinca, povodom stote obljetnice rođenja slikara porijeklom iz Orašca blizu Dubrovnika. Autor je Igor Zidić, a na njoj će se predstaviti mnoga djela iz privatnih zbirki, od kojih neka dosad nikad nisu izlagana. Nešto ranije, u studenom, Umjetnička galerija u Dubrovniku organizira retrospektivnu izložbu slavnog hrvatskog slikara naive Matije Skurjenija. Naziv joj je 'Skurjeni i nadrealizam', kustos Tonko Maroević, a nastala je u suradnji s Muzejom Matija Skurjeni iz Zaprešića.

Matija Skurjeni, 'Gorgona'

Matija Skurjeni, 'Gorgona'

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Zbirka Biškupić

U lipnju Galerija umjetnina u Splitu priprema samostalnu izložbu Arsena Roje, hrvatskog slikara koji je slavu stekao u SAD-u, a široj javnosti najpoznatiji je po plakatu za film 'M.A.S.H.' iz 1970. Na njemu je prikazan dlan s kažiprstom i srednjakom s vojničkom kacigom podignutima u znak mira, oslonjen na ženske noge u visokim potpeticama. Do danas Roje u Hrvatskoj nije imao reprezentativnu izložbu, a ova u Splitu bit će koncipirana kao spoj njegovog početnog pop-artističkog i završnog figurativno-ekspresivnog ciklusa. Iz Galerije umjetnina poručuju kako će upravo predstavljanje njegovog ranog ciklusa, nastalog 1965. u Splitu, biti važno otkriće jer je riječ o jedinstvenom primjeru pop-art estetike u našem dijelu svijeta i to nastalom godinama prije pojave pop-artom nadahnutog stvaralaštva u umjetničkim središtima tadašnje države (Zagreb, Ljubljana, Beograd, Novi Sad).

Retrospektivu će ove godine dobiti i bosanski slikar i grafičar Mersad Berber, koji je dobar dio svog života, od 1992. do smrti 2012., proveo u Hrvatskoj, u Zagrebu i Dubrovniku. Galerija Klovićevi dvori u Zagrebu njegovu izložbu otvara krajem travnja, 30 godina nakon njegove posljednje izložbe u metropoli.

Mersad Berber, 'Crveni konj'

Mersad Berber, 'Crveni konj'

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: GKD

I akademska kiparica i svestrana umjetnica Ivana Popović, koja je preranom smrću 2016. ostavila neobrađen, nesistematiziran i javnosti nedovoljno poznat opus, imat će retrospektivu u 2019. Izložba 'Linija otpora Ivane Popović' u zagrebačkom MSU otvara se krajem ožujka dok riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti u prosincu priprema izložbu Gorana Petercola 'Nizovi (1975.-2018.)'. Na njoj će prikazati osamdesetak njegovih radova, slika, akcija u prostoru, svjetlosnih instalacija, crteža i fotografija nastalih od 1977. do 2017.

'Pazi, sadržaj'

MMSU u 2019. priređuje i izložbe Vlade Marteka te Gorana Trbuljaka. Martek svoju, radnog naziva, 'Pazi, sadržaj!', otvara krajem srpnja, što će biti prvo veće samostalno predstavljanje ovog konceptualnog umjetnika, pjesnika i slikara u Rijeci. Izložba će uključivati građu iz MMSU-a, MSU-a, same umjetnikove arhive, zatim drugih javnih i privatnih kolekcija. Predstavit će raznovrsnu produkciju svestranog umjetnika, njegovu poeziju, predpoeziju, postpoeziju, slike, crteže, knjige, objekte i akcije, a poseban će naglasak biti na rijetko prikazivanim radovima izvedenim u Rijeci.

Trbuljakovu izložbu 'Ovojeizam' MMSU otvara već krajem veljače. Na njoj će se moći vidjeti 70-ak radova na papiru s naglaskom na seriji 'Ovojeizam' (1970. – 1981.), koja dosad nije izlagana u cjelini.

Od većih autorskih imena zagrebački Umjetnički paviljon u travnju najavljuje izložbu Dušana Džamonje povodom desete obljetnice kiparove smrti. Fokusirat će se na segment njegova bogatog opusa, na 1950-e i 1960-e, vrijeme od završetka Likovne akademije pa sve do ključnog formativnog razdoblja umjetnika, do Venecijanskog bijenala. Radovi nastali tada dugo nisu izlagani, a pronađena su i neka dosad neizlagana djela koja su nedavno restaurirana, navodi se u najavi izložbi. Ona će se najprije, od siječnja do veljače ove godine, prikazati u Galeriji umjetnina Split, a zatim od travnja do svibnja u Zagrebu.

Zagrebačka Moderna galerija također u travnju otvara monografsku izložbu Ive Šebalja 'Memento na barbarstvo', u sklopu koje predstavlja 24 uljane slike iz njegova istoimenog ciklusa nastalog početkom 1990-ih, nakon oslobađanja Knina.

MSU u 2019. priprema i nekoliko izložbi autora mlađe generacije, od čega dvije u rujnu; 'Mi i oni' slikara Zoltana Novaka te izložbu trenutno jednog od međunarodno najuspješnijih hrvatskih umjetnika Davora Vrankića, koji djeluje na relaciji Pariz - New York.

Davor Vrankić, 'Home Variations'

Davor Vrankić, 'Home Variations'

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: MSU Zagreb

U lipnju otvaraju izložbu Mirjane Vodopija 'Horizont', u sklopu koje će autorica, koja istražuje percepciju trodimenzionalnog prostora, predstaviti nove radove nastale u suradnji s fizičarom Davorom Horvatićem. MUO pak u veljači najavljuje izložbu njemačke fotografkinje Helge Paris, poznate kroničarke svakodnevnog života u poslijeratnoj Istočnoj Njemačkoj.

Šezdesete uvijek u trendu

Na valu interesa za temu šezdesetih u Hrvatskoj, čime se prošle godine opsežno pozabavio MUO, Muzej grada Zagreba u veljači otvara sličnu izložbu - 'Moda i odijevanje 60-ih godina u Zagrebu'. Njome će podsjetiti na razvoj potrošačkog turizma, pojavu prvih butika, na modne revije s prvim profesionalnim manekenkama i slično. Za proljeće pak sprema izložbu likovnih prikaza Zagreba te portreta Zagrepčana iz svoje Zbirke slikarstva, 'Zagreb/Grad. Ljudi. Život/Gradske priče'.

Kostim iz 1959. s izložbe 'Moda i odijevanje 60-ih godina u Zagrebu' Muzeja grada Zagreba

Kostim iz 1959. s izložbe 'Moda i odijevanje 60-ih godina u Zagrebu' Muzeja grada Zagreba

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: MGZ

Gradom, odnosno gradovima, bilo kojima u zemlji i svijetu koje su interpretirali domaći umjetnici, od Zagreba do New Yorka, bavit će se i zagrebačka Moderna galerija. Izložbu 'Vizije grada - Ikonografija grada II (1950. - 2000 +)' otvara u prosincu, a riječ je o nastavku likovne uspješnice 'Ikonografija grada u hrvatskom slikarstvu prve polovice 20. stoljeća', koju je Hrvatsko muzejsko društvo 2010. proglasilo izložbom godine. U ovoj novoj grad će predstaviti kroz 15 različitih cjelina.

I splitska Galerija umjetnina najavljuje nastavak izložbenog projekta 'Umjetnički život u Splitu 1919. - 1941.'. Krajem godine na izložbi 'U sjeni diktature (1930. - 1941.)' publici namjerava pokazati kakve su bile prilike za umjetnost i umjetnike u ta doba kad je Split, pripajanjem Zadra i Rijeke Kraljevini Italiji, postao administrativni, gospodarski i kulturni centar nove države na jadranskoj obali.

Spomenuti MUO u 2019. okreće se povijesti industrijske proizvodnje i dizajna namještaja u Hrvatskoj, u razdoblju od 1945. do 1990. Kroz izložbu koja se otvara u srpnju prezentirat će djelovanje najznačajnijih trgovačkih poduzeća, zagrebačkog Exportdrva i riječkog Drva. Istaknut će se i uloga značajnih dizajnera koji su surađivali s industrijom, prvenstveno Bernarda Bernardija (s tvornicom TVIN Virovitica), ali i Mladena i Marijana Orešića koji su 1980-ih radili s tvornicom Jadran.

'Neka jedu kolače'

U MUO-u je ove godine zanimljiva i izložba 'Zvukovi vremena', multimedijalni projekt kipara Petra Barišića i petero glazbenika iz Hrvatske te petero iz inozemstva. Održat će se u travnju, u sklopu 30. Muzičkog biennala Zagreb, a nadahnuti muzičkim kutijama, umjetnici će izraditi skulpturalni objekt sastavljen od deset 'strojeva' ili glazbenih automata. Pritom će za svaki od njih glazbu skladati jedan od kompozitora odabranih u dogovoru s MBZ-om.

Od tematskih izložbi zagrebački Umjetnički paviljon, prema ideji ravnateljice Jasminke Poklečki Stošić i Branka Franceschija, u svibnju priprema 'Neka jedu kolače' - hrana u umjetnosti', koja će trajati do početka srpnja. Namjera joj je istražiti na koje su sve načine domaći umjetnici obrađivali temu hrane u svojim djelima, počevši od 19. stoljeća pa sve do danas.

Ljubo Babić, 'Mrtva priroda s jastogom'

Ljubo Babić, 'Mrtva priroda s jastogom'

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Zbirka Roglić

Godinu pred nama će, dakako, obilježiti i tradicionalne izložbe, prije svega 54. Zagrebački salon koji će se u ožujku i travnju održati u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, popularnom Meštrovićevom paviljonu. Kustosi su Branka Benčić, koja je bila i kustosica hrvatskog paviljona na 57. bijenalu u Veneciji 2017. te Tevž Logar, kustos slovenskog paviljona na 55. Bijenalu u Veneciji 2013. Tema je 'Bez anestezije', koja se dijelom referira na pokojnog pjesnika i teoretičara kulture Aleša Debeljaka te na pokojnog slovenskog povjesničara umjetnosti i kustosa Igora Zabela.

U Meštrovićevom paviljonu u rujnu je na rasporedu i 5. Bijenale slikarstva, koji će ponuditi presjek najboljeg od slikarstva u posljednje dvije godine, a ugostit će i izložbu inozemnih autora. Riječ je o standardnom konceptu kojim se predstavlja slikarska scena određenog europskog grada. Ove godine to je Leipzig, a kustos izložbe 'The Leipzig Connection' je Mark Gisbourne.

U travnju će se u zagrebačkom MSU održati također tradicionalna natječajna izložba HT nagrada za hrvatsku suvremenu umjetnost, kojoj je ovo 12. izdanje. Prva nagrada iznosi 70 tisuća kuna, druga 45 tisuća, a treća 40 tisuća kuna. Tu je i nagrada publike od 10 tisuća kuna.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!