Kulturni program u KIC-u donio je duh Banata kroz nastup folklornog ansambla Doina Veterani i izložbu stogodišnjih narodnih nošnji iz Sânnicolau Mare
Ples, pjesma i raskošne narodne nošnje donijeli su u KIC duh Banata i podsjetili na snagu tradicije koja povezuje narode i generacije. U petak, 10. listopada, dvoranom su odjekivali rumunjski napjevi i zvuci kola, dok je bogata kulturna baština Banata, regije poznate po suživotu brojnih naroda i jezika, oživjela pred zagrebačkom publikom. Događaj su priredili Udruga Rumunja u Hrvatskoj i ansambl Doina Veterani, a ulaz je, baš u duhu otvorenosti koju Banat utjelovljuje, bio slobodan za sve.
Folklorni ansambl 'Doina' iz Sânnicolau Mare, rodnog mjesta skladatelja Béle Bartóka, već desetljećima njeguje i dokumentira folklornu tradiciju svog kraja. Njihove izvedbe spajaju preciznost i emociju, čuvajući duh zajedništva i običaje koji su oblikovali kulturni identitet Banata.
Posebnu pažnju publike privukla je izložba narodnih nošnji iz Sânnicolau Mare, iz kolekcije Atene M. Alexandre, koja je u Zagreb donijela priču o više od stotinu godina rumunjske tekstilne baštine.
Nošnje iz tog kraja, rodnog mjesta skladatelja Béle Bartóka, nastale su u sredini u kojoj su stoljećima zajedno živjeli Rumunji, Nijemci, Mađari, Srbi, Bugari, Hrvati i Slovaci pa se utjecaji različitih kultura prepoznaju u svakom detalju.
Ukrašene byzantskim vezom zlatnim nitima i motivima 'colăceii', koji simboliziraju beskonačnost, nošnje svjedoče o iznimnoj vještini lokalnih tkalja i o tradiciji koja spaja umjetnost i svakodnevni život.
Zanimljivo je da su djevojačke košulje i prsluci iz Banata vrlo slični slavonskima, što pokazuje kako su se nekad i moda i običaji širili preko granica, zadržavajući pritom prepoznatljive lokalne osobitosti.
'Udruga Rumunja u Hrvatskoj već dugi niz godina radi na očuvanju kulturne baštine. Posjetitelji su ovom prilikom mogli pogledati izložbu narodnih nošnji iz Banata s početka 20. stoljeća, koja je uključivala osam muških i ženskih košulja, dio privatne kolekcije', izjavila je Alina Dobrescu, predsjednica Udruge Rumunja u Hrvatskoj. 'Drago nam je što možemo pokazati našu tradiciju u Zagrebu i učiniti je vidljivom široj publici. Ovaj događaj je dio programa koji Udruga organizira u Hrvatskoj, a bit će zaključen još jednim kulturnim susretom u prosincu', dodala je.
Banat, kao prostor suživota Rumunja, Nijemaca, Mađara, Srba, Bugara, Hrvata i Slovaka, i ovog je puta pokazao da je raznolikost njegovo najveće bogatstvo. Zagrebački KIC nakratko je postao mjesto susreta kultura, jezika i boja, dokaz da folklor nije samo tradicija, već i živa veza među ljudima.