Najvažnije u cijeloj priči oko proglašenja stadiona na Poljudu kulturnim dobrom je to da se zaštitni i drugi radovi mogu poduzeti samo uz prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela u Splitu, potvrdili su nam sugovornici.

Mjere zaštite prvenstveno bi značile da se štiti arhitektonska cjelovitost izvedenog projekta.

'Utvrđeno je da stadion Poljud ima iznimnu arhitektonsku vrijednost. To znači da se mora, kao što je navedeno u mjerama zaštite, u potpunosti poštovati autorska misao u pogledu izvornog oblikovanja i materijala, a što bi značilo da svaki budući zahvat koji će se odvijati na građevini mora odobriti Konzervatorski odjel, odnosno da će se paziti koji će se materijali ugrađivati', rekla je tportalu Sanja Šaban i naglasila da je profesor Boris Magaš uveo nove materijale kad se gradio taj stadion i slijedio neke trendove te da se na to mora obratiti pažnja.

'Smisao zaštite Konzervatorskog odjela u Splitu je to da se u budućnosti ne dogodi da netko poruši ili obnovi krivim načinom, da dozida neke jeftine podupirače, jer je konstrukcija oštećena. Treba ga čuvati jer on ima svoju arhitektonsku vrijednost koja nije malena. To je ne samo nacionalna nego i internacionalna vrijednost. Imate fantastične primjere svjetskih konstrukcija te vrste, a splitski je stadion tu pri samom vrhu', objasnio nam je pročelnik Radoslav Bužančić.

Bužančić kaže da se time samo željelo izbjeći situacije kakvih je puno u svijetu, a ima ih i kod nas.

'Velika je šteta napravljena stadionu u Maksimiru koji je izgubio tribine Vladimira Turine koje su predstavljale vrhunske arhitektonske zahvate, a trenutno je jedan od većih svjetskih problema obnova stadiona Maritime koji predstavlja doista veliku urbanističku kvalitetu Miamija. Splitski poljudski stadion slika je grada s Marjanom, s planinama, Kaštelanskim zaljevom i iznimna je urbanistička vrijednost pa je potpuno jasno da bi ga kao takvog trebalo i čuvati', kaže Bužančić i objašnjava da je cilj bio sređivanje stanja u prostoru, posebno u suvremenoj arhitekturi te su na listu stavili i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika Kauzlarića, Dalmacijavino Fabrisa i brojne druge.

Bužančić kaže da je Magaš, nažalost pokojni velikana hrvatske arhitekture, zaslužio svojom kvalitetom da se njegov stadion, kao izvanredan primjer jednog sjajnog sportskog objekta, zaštiti.

'Mislim da to ne da neće naškoditi nikome nego će doprinijeti i brendu samoga stadiona koji će moći lakše pristupiti različitim izvorima financiranja', kaže Bužančić, a s tim se slaže i Šaban.

'Obnova je Poljudu sigurno potrebna. Osim povremenih sanacija koje idu u područje održavanja, kompleksnija obnova nije izvođena od 1979. godine. Mislim da je to zato što toliko novca nema ni Grad Split ni Hajduk. Budući da je stadion sada kulturno dobro, u nečemu bi moglo sudjelovati i Ministarstvo kulture, no s obzirom na to da se radi o prevelikoj građevini za samo Ministarstvo, ovo je odlična podloga da se može konkurirati na Natječaju iz EU fondova, jer da bi se uopće konkuriralo, mora biti pojedinačno zaštićeno kulturno dobro', kaže Šaban i objašnjava da sada vlasnik stadiona Grad Split može pripremiti kompletnu dokumentaciju i tražiti iz fondova da mu se financira kompletna Dokumentacija za obnovu stadiona.

Spekulacije da se uvrštenjem u Registar kulturnih dobara s Poljuda zapravo pokušalo izgurati koncertna i slična događanja odbacuju oboje.

'To je njegova svrha i tko bi lud išao dirati u svrhu nečega što je performans, bila to nogometna utakmica, rock koncert ili neki drugi događaj. Potpuno je jasno da je to napravljeno kako bi služilo tome', kaže Bužančić i objašnjava da je splitski stadion iznimno akustičan i kvalitetan te da bi novim brendom kulturnog dobra Grad Split mogao napraviti još i više velikih događaja poput koncerata i raznih atrakcija, čak i u smislu sakupljanja sredstava za održavanje jednoga takvog spomenika koje je, naravno, zahtjevno.

Šaban nam kaže da je njezino dijete bilo vrlo zabrinuto oko sudbine Ultra Festivala, no održavanje nekog koncerta ili Ultra Festivala na stadionu nije ovime dovedeno u pitanje

'Dakle, Ultra Festival, kao i dosad, treba dozvolu Grada Splita za korištenje stadiona, osim ako će taj događaj podrazumijevati da se stavljaju nekakve konstrukcije koje su neprilične, morat će se pitati konzervatorski odjel je li težina tih konstrukcija primjerena za travu ili ono na što se misli postaviti', kaže nam Šaban i uspoređuje to sa starim gradskim jezgrama poput Dubrovnika ili Splita u koje se za Božić postavljaju kućice koje su montažne i privremenog karaktera te služe određenoj manifestaciji.

Bužančić kaže da nekih restrikcija praktički i nema, osim što se neće dopustiti da se stadion unakazi, sruši ili napravi nešto što bi izmijenilo njegovu osnovnu arhitektonsku vrijednost te da je dozvola Grada Splita sasvim dovoljna.

'Mora li Grad nas pitati za odobrenje, definirano je točkom tri koja kaže - 'uvjete za korištenje prostora za različite događaje, sportske, kulturne i druge, koji isključuju svaku devastaciju i oštećenje kulturnog dobra, što se samo po sebi podrazumijeva, kao i do sada propisuje i izdaje vlasnik (imatelj) kulturnog dobra, prema tome Grad Split, i mi u to ne ulazimo', kaže nam Bužančić.