JAVNA RASPRAVA

Što bi Splićani mijenjali u Splitu?

06.10.2010 u 12:01

Bionic
Reading

Okruglim stolom o problematici gradske jezgre i edukaciji o povijesnoj baštini, nastavila se javna rasprava o Planu upravljanja povijesnom jezgrom i Dioklecijanovim podrumima, koja je započela 15. srpnja u Društvu arhitekata Split

Do sada su održani okrugli stolovi o urbanističkim, arhitektonskim i komunalnim problemima, nakon toga o kulturi i turizmu, a tema jučerašnje rasprave bila je odgoj i obrazovanje te edukacija o povijesnoj jezgri grada. Do kraja listopada će se održati okrugli stolovi o Dioklecijanovim podrumima te o načinu upravljanja povijesnom jezgrom.
Plan upravljanja starom gradskom jezgrom koji je izradio izraelski arheolog Giora Solar, grad Split je tri godine čekao i skupo platio. Taj je plan uopćen dokument i kompilacija poznatih činjenica o Dioklecijanovoj Palači i povijesti Splita te daje osnovne smjernice za buduće upravljanje. U prethodnih nekoliko rasprava tek se naznačilo na koji način zapravo treba realizirati Plan upravljanja gradskom jezgrom.

Na posljednjoj raspravi u knjižnici Marko Marulić, koju su vodili konzervator Goran Nikšić i sociologinja Anči Leburić, osim edukacije i obrazovanja, tema se dodatno raširila, pa se razgovaralo o odnosu turizma i baštine, ali i o tome tko treba biti nositelj inicijative, gradske vlasti ili zainteresirane strane. Jedan od važnijih opće prihvaćenih zaključaka je taj da se Plan donosi radi građana, a ne zbog turizma i komercijalizacije. Predloženo je i da se nađe model pomoći za očuvanje starih obrta i stanovništvo u centru grada.

U dosadašnjim razgovorima sudjelovale su fokus-grupe po pojedinim temama, od sociologa, arhitekata, povjesničara umjetnosti, kustosa i profesora na Sveučilištu. Zaključak posljednje rasprave bio je taj da na svim stranama postoje pozitivne inicijative i interes za realizaciju kvalitetnog Plana upravljanja. Na sljedećem okruglom stolu u Etnografskom muzeju u utorak, 12. listopada na programu okruglog stola će biti Dioklecijanovi podrumi, a nakon toga možda najvažnija tema, način upravljanja i stvaranje institucionalnog okvira za realizaciju plana.

Nikšić i Leburić najavljuju na kraju serije okruglih stolova prve konkretne prijedloge te primjedbe građana koje mogu slati na, u tu svrhu, otvoreni e-mail. Leburić je pozvala i medije da se intenzivnije uključe u rasprave o planu na osnovi kojeg bi se znatno unaprijedilo stanje u povijesnoj jezgri grada. Za sada je Plan upravljanja, kako se duhovito izrazio konzervator Nikšić, tek zbir svih zala i negativnosti koje treba razriješiti.