RANI RADOVI

Razbijanje mita o Bulgakovu kao majstoru samo jednog remek-djela

  • Autor: Marko Stričević
  • Zadnja izmjena 10.12.2013 11:53
  • Objavljeno 10.12.2013 u 09:11
KAKO SE KALIO MAJSTOR

KAKO SE KALIO MAJSTOR

Izvor: Promo fotografije / Autor: Naklada Ljevak

Ako se Izletom u Rusiju naziva potporni program ovogodišnjeg pulskog festivala Sa(n)jam knjige, onda je nastup rusistice Ivane Peruško u ponedjeljak donio izlet u jednu od njezinih najmisterioznijih epoha: 20-e godine 20. stoljeća i opasno čudo stvaranja prve socijalističke države

U to vrijeme stasao je autor najomiljenijeg i po mnogima najvećeg romana ruske književnosti u 20. stoljeću, (o)kultnog 'Majstora i Margarite' - Mihail Bulgakov.

U knjizi 'Kako se kalio Majstor' (Naklada Ljevak) Ivana Peruško, viša asistentica na Odsjeku za rusistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta, ujedinila je dvije sile: arhivsku građu manje poznatih Bulgakovljevih feljtona, kratkih priča i skica te šestero studenata koji su prvi put sudjelovali u prevođenju, zajedno s Peruško i već iskusnim prevoditeljem mlađe generacije Igorom Buljanom.

Pulski sajam knjiga

Pulski sajam knjiga

Izvor: Promo fotografije / Autor: Pulski sajam knjiga

'Željela sam razbiti mit o Bulgakovu kao autoru samo jednog remek-djela koje se u jednoj novijoj anketi pokazalo bez konkurencije najomiljenijim ruskim romanom svih vremena, visoko iznad klasika Tolstoja i Dostojevskog', objasnila je Peruško. Bulgakov, liječnik plemenitaškog podrijetla koji od 1929. godine do prerane smrti u bijedi i rastrojstvu 1940. godine nije smio objaviti apsolutno ništa u staljinističkom SSSR-u, u ovoj knjizi predstavljen je kao jedan od najtalentiranijih novinara svoje generacije. Uz to i kao naturalistički ratni pisac, zatim velemajstor groteske koji stvara u vremenu metamorfoze carske Rusije u totalitarnu komunističku državu koja potom tone u ludilo staljinizma - dakle u vremenu koje je bez obzira na ideološke obračune (ili baš zbog njih) dalo generaciju nevjerojatno talentiranih i progresivnih književnika. Dvadesete godine nemaju premca u ruskoj književnosti, a vjerojatno ni drugdje u svijetu.

Bulgakov je u to vrijeme pisao priče iz života u komunalnim stanovima (svakome po soba, a ostale prostorije zajedničke), života s neukim i vječno pijanim proleterima čija mu buka nije dala mira. U tim je uvjetima Mihail Afanas'evič stvarao 'Majstora i Margaritu'.

'Za neke se pisce može reći da cijeloga života zapravo pišu istu knjigu. Bulgakov, po meni, nije od takvih, ali čini mi se da se cijeli život pripremao za pisanje 'Majstora i Margarite'. Iz dna duše mrzio je život u komunalkama, ali je nekako uspio uživati u pisanju na koje su ga komunalke nadahnjivale. Tako je, premda ideološki protivan sovjetskoj ideji, postao vjerojatno najvažniji sovjetski pisac', kazala je Peruško.

Među zanimljivostima koje donosi ova knjiga je i 'Crni mag', prva skica 'Majstora i Margarite' koju je Peruško nabavila u Moskvi i prevela.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi