PREDSTAVLJENE DVIJE KNJIGE

'Primo Levi svojim pisanjem odužio se svima onima koji nisu preživjeli holokaust'

  • Autor: I.Č./HINA
  • Zadnja izmjena 12.04.2017 08:48
  • Objavljeno 12.04.2017 u 08:48
Vuk Perišić, Seid Serdarević, Frano Mašković

Vuk Perišić, Seid Serdarević, Frano Mašković

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Knjige talijanskoga pisca i prevoditelja Prima Levija, preživjeloga iz holokausta, roman 'Zar je to čovjek' i knjiga eseja 'Utopljenici i spašeni' predstavljene su u utorak navečer u dvorani Müller kina Europa u sklopu 11. Festivala tolerancije - JFF.

Nakladnička kuća 'Fraktura' objavila je knjige u prijevodu Tvrtka Klarića. Roman 'Zar je to čovjek' tako je ponovno pred hrvatskim čitateljima 25 godina nakon što je prvi put objavljen u prijevodu na hrvatski jezik, a knjiga eseja 'Utopljenici i spašeni' prvi put je prevedena na hrvatski jezik. Prevoditelj Tvrtko Klarić ustvrdio je da je tim izdavačkim pothvatom glavni urednik "Frakture" Seid Serdarević pokazao "hrabrost, ali i ludost u vrijeme kada se knjige baš ne prodaju, a raste fašizacija društva".

Serdarević, koji je moderirao predstavljanje, podsjetio je je da se ono događa na jednu tužnu obljetnicu - točno 30 godina od samoubojstva Prima Levija.

Lustig: Nikada, nikada, nikada.... više

Preživjeli iz holokausta i pokretač Festivala tolerancije - JFF Branko Lustig uvjeren je da se Primo Levi svojim pisanjem odužio svima onima koji više nisu mogli pisati jer nisu preživjeli holokaust.

Podsjetio je kako je Levi imao 25 godina kada je deportiran u Auschwitz dok je on bio jedanaestogodišnji dječak, i ocijenio kako je njihova životna dob utjecala i na percepciju stvarnosti te strahote. Ustvrdio je da je nezamislivo da se zlo holokausta moglo dogoditi i preporučio je svima, a posebno mladima, da pročitaju Levijeve knjige.

Lustig je progovorio i o teškoj ljudskoj poziciji preživjelih koji su željeli biti sa svojima koji nisu uspjeli preživjeti taj užas. Istaknuo je kako se ta težina 'provlači' kroz cijeli život preživjelih, među kojima su i oni, poput Levija, koji nije mogao do kraja izdržati taj pritisak i odlučio je sam prekinuti život, te posvjedočio kako je on izdržao jer je kao dijete u koncentracijskome logoru Bergen-Belsen pronašao svoju mamu.

Kako je rekao Lustig, Levijeve knjige 'potvrda su da su nas Nijemci slomili, ali nisu slomili naš osjećaj za umjetnost'. I dok je osobno, kako je rekao, 'istisnuo brojne slike sjećanja na užas holokuasta', Lustigu bi 'bilo drago da mladi pročitaju knjige i pogledaju filmove o holokaustu i da pri tome iskreno plaču kako bi živjeli bolje i da se nikada više ne dogode fažizam i neofašizam"'. 

Holokaust je krajnja konzekvenca antisemitizma  

Publicist Vuk Perišić ustvrdio je da je holokaust krajnja konzekvenca antisemitizma koji je, rekao je, postojao i puno prije holokausta, a "plinska komora na kraju je kolosijeka mržnje". Ukazao je na mržnju prema drugome i drukčijemu rekavši kako se 'banalna mržnja lako može preoblikovati u veliko zlo, kao što je holokuast. S tim u vezi, podsjetio je kako je tu činjenicu prepoznao i nürnberški sud kada je na smrt osudio nacističkoga političara i antisemitskoga propagandista Juliusa Streichera koji nije bio izravno ratni zločinac, ali je otvoreno širio mržnju u antisemitističkom listu 'Der Stürmer' koji je osnovao 1923.

Ulomke iz knjiga čitao je dramski umjetnik  Frano Mašković.

Talijanski književnik i prevoditelj, po temeljnoj izobrazbi kemičar, Primo Levi rođen je u Torinu 31. srpnja 1919., a u rodnome gradu je i umro 11. travnja 1987. Kao Židov i pripadnik talijanskog antifašističkog pokreta 1944. je deportiran u Auschwitz. To iskustvo trajno je obilježilo njegov opus i, kako je sam rekao, primoralo ga je da postane pisac. Roman 'Zar je to čovjek' objavio je 1947., a roman 'Smiraj' iz 1963. bavi se povratkom iz logora i poslijeratnom Europom, dok 'Periodni sustav' iz 1975. sadrži dvadeset kratkih proza od kojih svaka za naslov ima ime nekog kemijskog elementa. Zbirka antropoloških eseja 'Utopljenici i spašeni' objavljena je pak 1986.

 

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi