PUTOVANJA U SJEVERNU AMERIKU

Predstavljena knjiga Aleksandra Flakera 'Bez linije'

  • Autor: I. But./Hina
  • Zadnja izmjena 06.03.2019 18:23
  • Objavljeno 06.03.2019 u 18:23
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Patrik Macek

Knjiga Aleksandra Flakera 'Bez linije', u kojoj jedan od najistaknutijih hrvatskih književnih teoretičara opisuje svoja dva putovanja u Sjevernu Ameriku početkom pedesetih godina, predstavljena je u srijedu u Zagrebu.

Radi se putovanjima brodom Volendamom iz Nizozemske u Sjevernu Ameriku 1950. i 1951, na kojem mladi Flaker drži predavanja i upoznaje se sa zapadnim svijetom.

Njegov rad književna teoretičarka i prevoditeljica Tatjana Jukić usporedila je s jednom od ključnih filoloških figura u svijetu u 20. stoljeću Romanom Jakobsonom. Ono što je Jakobson bio za svjetski kontekst filologije koju danas poznajemo, Flaker je odradio za našu modernost, kazala je.

Bez dobre filologije ne možemo imati politiku kakvu zahtijeva modernost, to je Saša znao i zbog tog mu moramo biti zahvalni, kazala je.

Jedna od urednica knjige Maša Kolanović kazala je da knjiga pokazuje utjecaj puta na intelektualni habitus Aleksandra Flakera u kojem on postaje dio otvaranja između SAD-a i Jugoslavije.

Dok na prvom putovanju Flaker gleda negativno na Ameriku i kapitalizam, te vjeruje da će socijalizam nadmašiti kapitalizam, u zapisima s drugog putovanja javlja se učinak koji ljudski, povijesno i estetski mijenja Flakera, kazala je i dodala da je i sam uvidio veliku važnost izravnog kontakta te kasnije poslije putovanja nastavnika i studenata.

Ta situacija ne bi postojala da se nije dogodila 1948. i raskid Jugoslavije s istočnim blokom, nakon koje smo postali američki saveznici, kazao je povjesničar s Filozofskog fakulteta Tvrtko Jakovina i dodao da su brojne okolnosti išle u prilog tom zbližavanju.

Do pedesetih godina jugoslavenski diplomati su i dalje bili oni iz Kraljevine Jugoslavije, a kad je došao prvi diplomat 'kroz koga je Tito govorio', Vladimir Popović, američki predsjednik Harry Truman pitao ga je zna li gdje je Brač, s kojeg je industrijalac Nick Bez (Nikola Bezmalinović), bez koga, kakao je kazao Truman, ne bi bilo ni njega.

Nije čudo što je Flaker promijenio mišljenje o američkim sveučilištima, jer su već tada njihovi studenti mogli birati svoj plan i program, ono što mi ni danas nismo usvojili, kazao je Jakovina.

Akademik Josip Užarević kazao je da je Flaker bio široko obrazovan te da je već u svojoj obitelji govorio četiri jezika.

Njegovi doprinosi na svjetskoj razni su da je pokrenuo dvije velike teme od kojih je prva ruski formalizam, temeljna metodu znanosti u književnosti, a druga ruska avangarda, koje se na tiče samo književnosti nego i slikarstva.

Na domaćem planu Flaker je bio jedan od pokretača Zagrebačke slavističke škole 1955., i časopisa Umjetnost riječi 1957, te autor i koautor niza radova, kao i autor niza stručnih pojmova koji su u uporabi i danas, kazao je.

Knjigu 'Bez linije - Volendamom' iz Nizozemske u Sjevernu Ameriku 1950. i 1951. uredile su Gorana Flaker, Jadranka Brnčić i Maša Kolanović, a objavljena je u nakladi kuće Durieux.

Aleksandar Flaker rođen je 1924. u Białystoku u Poljskoj. Godine 1931. s obitelji seli u Zagreb. Maturirao je u Senju, slavistiku je diplomirao na Zagrebačkom sveučilištu 1949. godine, doktorirao je 1954. i bio dugogodišnji profesor rusistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1991. bio je redoviti član HAZU. Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo dobio je 1984. godine. Umro je u Zagrebu 2010. godine.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!