U DUBROVNIKU

Otvorena izložba 'Marin Držić i Ivo Grbić: 70 godina zajedno na Dubrovačkim ljetnim igrama'

09.07.2019 u 23:59

Bionic
Reading

Samostalna izložba najstarijeg živućeg dubrovačkog umjetnika Iva Grbića 'Marin Držić i Ivo Grbić: 70 godina zajedno na Dubrovačkim ljetnim igrama' otvorena je u dubrovačkom Domu Marina Držića, a donosi Grbićeve crteže likova iz djela najvećeg hrvatskog komediografa u raznim tehnikama, nastale na Dubrovačkim ljetnim igrama od prvog izdanja festivala 1950. godine

Grbić, koji je Igre vjerno pratio od 1950. godine kad je na Ljetnoj pozornici na Gracu prvi put izveden 'Dundo Maroje', istaknuo je kako su u malom izložbenom prostoru predstavljeni tek glavni naglasci.

'Posebno mi je drago što sam uspio 'pohvatati' svih osamnaest redatelja Držićevih djela na Igrama', rekao je 87-godišnji dubrovački slikar i grafičar, a na pitanje hoće li nastaviti slikati odgovorio kako 'nije još sasvim klonuo'.

Ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić rekao je kako se sam Grbić 1950. godine vjerojatno nije nadao da će zajedno s Igrama danas slaviti 70 godina rada.

'Grbić je u neraskidivoj vezi s Gradom kojeg toliko voli, unatoč svim životnim nedaćama koje su ga snašli, kada su mu 'ljudi nahvao' spalili kuću. U neraskidivoj je vezi s Držićem i Igrama od samog početka svog djelovanja. Grbić je dugogodišnjim i plodonosnim radom ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj kulturi', istaknuo je Matić.

Kustosica izložbe Anita Ruso izjavila je kako nije bilo jednostavno odabrati djela za izložbu, budući da je Grbićev opus jako velik.

'Nije bio lak zadatak pronaći njegove crteže na ovu temu, jer je njegov atelje 'kabinet čuda'. Na crtežima je prikazao cijeli niz glumaca i redatelja koji su kroz Držićeva djela obilježili Igre i tako stvorio panteon Držićevih likova. Imamo cijelu postavu 'Dunda Maroja' 1995., 'Skupa' iz 1997., imamo likove iz 'Tirene' iz 1965. i 1967. godine. Iznimno nam je dragocjena i mapa povijesne jezgre s označenim lokacijama održavanja predstava', navela je Ruso.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković istaknuo je Grbićev značaj za Dubrovnik, ističući kako Grbić nije dijelio samo sudbinu Igara, već i svog grada 1991. godine, kad mu je spaljena kuća u povijesnoj jezgri Dubrovnika.

Inače, u kući Doma Marina Držića, za koju se pretpostavlja da je u njoj živio veliki hrvatski komediograf, svoje djetinjstvo i mladost proveo je i Ivo Grbić, rođen u Dubrovniku 1931. godine.

Grbić je pohađao večernju školu crtanja pod vodstvom Ive Dulčića i diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1956., gdje je još dvadeset i dvije godine predavao kao profesor na Grafičkom odsjeku Škole primijenjene umjetnosti. Istaknuo se grafičkim rješenjima službenog grba i službene zastave Grada Dubrovnika koji se koriste od 1993. godine. Autor je brojnih plaketa koje su Grad Dubrovnik i njegove javne ustanove poput Dubrovačkih ljetnih igara koristile u raznim prigodama.

Svoj je autorski potpis stavio na brojne strate, liturgijsko ruho i barjake koji se koriste u dubrovačkim župama, na grafička oblikovanja napravljena povodom posebnih crkvenih blagdana kao i na brojne zahvalnice i nagrade. Kao vrsni grafički dizajner izrađivao je i plakate, naslovnice časopisa i knjiga, vlastite kataloge i razne prospekte.

Rat je Grbiću posve uništio dom 6. prosinca 1991., kada je izgorjela palača u kojoj je živio zajedno s malom galerijom u prizemlju i cjelokupnim inventarom. Bogatstvo i raznovrsnost njegova opusa donijeli su mu nekoliko priznanja i nagrada među kojima se ističe Nagrada za životno djelo Grada Dubrovnika iz 2001. godine.