J. D. SALINGER

Odlazak buntovnika s pokrićem

  • Autor: S. F.
  • Zadnja izmjena 28.01.2011 10:18
  • Objavljeno 29.01.2010 u 11:01
J. D. Salinger

J. D. Salinger

Izvor: Guliver/Getty Images / Autor: -

Kultni američki književnik Jerome David Salinger preminuo je u 91. godini u svom domu u New Hampshireu. Godine 1951. objavio je 'Lovca u žitu', jednu od najčitanijih knjiga u svijetu

Velikan američke književnosti J. D. Salinger rođen je u New Yorku 1. siječnja 1919. godine. Odrastao je u elitnom njujorškom Manhattanu u imućnoj obitelji. Njegov otac bio je uspješni židovski trgovac, a majka škotsko-irska imigrantica.

Godine 1937. i 1938. studirao je na Ursinus Collegu i sveučilištu u New Yorku. Suvremenici ga pamte kao kolegu britkog na jeziku, poznatog po ironiji i cinizmu. Njegove studentske dane obilježila je i romansa s Oonom O'Neill, kojoj je gotovo svakodnevno pisao pisma te je ostao šokiran kada se udala za komičara Charlesa Chaplina.

Iskustvo koje je zauvijek promijenilo Salingerov život nedvojbeno je sudjelovanje u Drugom svjetskom ratu. Gledao je smrt brojnih svojih kolega, doživio iskrcavanje na plažu Utah na Dan D u Normandiji i bio među prvim američkim vojnicima koji su oslobađali nacističke logore. Po povratku iz rata počeli su njegovi problemi sa stresom i anksioznošću, što je ujedno i vrijeme Salingerova najplodnijeg književnog stvaranja.

Iako je kratke priče objavljivao još od tinejdžerskih dana, pravu slavu stekao je romanom 'Lovac u žitu' koji je objavljen 1951. i gotovo preko noći postao bestseler. U njemu je opisao tri dana u životu tinejdžera Holdena Caulfielda, koji izbačen iz privatne srednje škola luta New Yorkom. Roman je izazvao mnoge kontroverze, ne samo zbog govornog jezika, već i tema kojih se dotiče, a koje se dotiču predbračnog seksa, alkohola i prostitucije. Kao argument u nastojanjima da se knjiga stavi na listu zabranjenih djela navodio se podatak da je Mark Chapman, ubojica Johna Lennona, nosio tu knjigu kada je uhapšen odmah nakon počinjenog zlodjela. Djelo je prodano u više od 120 milijuna primjeraka širom svijeta.

Lik šesnaestogodišnjeg Holdena do danas je ostao ikona gnjeva i bunta, izopčenik iz društva kakvim će nedugo nakon objavljivanja djela postati i sam Salinger. Kao primjer pravog Njujorčana, cinik i osamljenik, Salinger se nakon prvih susreta sa slavom povukao u osamu i odbijao bilo kakvu suradnju s medijima, a i objavljivao je sve manje. Napisao je 'Devet priča' (1953), 'Franny i Zooey' (1961) te još nekoliko kratkih zbirki. Zadnje objavljeno djelo bilo je 'Hapworth 16' u časopisu New Yorker 1965.

Posljednji intervju dao je 1980. u vrijeme kad je vodio pravnu bitku sa svojim biografom, a zatim je nestao iz javnog života. U ljeto prošle godine našao se usred sudskog spora sa švedskim književnikom Frederikom Coltingom kojemu je zabranio izdavanje neautoriziranog nastavka 'Lovca u žitu'.

Tijekom četiri desetljeća u osami Salinger je pisao zbog vlastitog užitka. Prema riječima njegove kćeri Margaret, iza sebe je ostavio materijale za 15 knjiga, a hoće li i kada biti objavljeni, pokazat će vrijeme.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi