PORTAL POSVEĆEN KNJIŽEVNOJ BAŠTINI

Od Šenoinih novčića do Nazorovog šešira: Zavirite u virtualni muzej hrvatske književnosti

  • Autor: T.Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 14.12.2018 15:47
  • Objavljeno 14.12.2018 u 15:11
Književna baština u hrvatskim muzejima

Književna baština u hrvatskim muzejima

Izvor: Screenshot / Autor: MDC

Muzejski dokumentacijski centar (MDC) predstavio je 14. prosinca svoj portal 'Književna baština u muzejima', prvi tematski online vodič kroz muzeje, zbirke i ostale baštinske ustanove u Hrvatskoj koje čuvaju ostavštinu hrvatskih književnika

Portal Književna baština u muzejima funkcionira kao mrežna platforma koja vodi posjetitelje kroz vrijednu ostavštinu 269 književnica i književnika, povezujući one koji čuvaju njihovu književnu baštinu - zasad 638 muzeja i raznih ustanova - od Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Nacionalne i sveučilišne knjižnice i Hrvatskog državnog arhiva do rodnih kuća i centara za kulturu.

Autorica i urednica portala je Snježana Radovanlija Mileusnić, knjižničarska savjetnica u Muzejskom dokumentacijskom centru.

'Riječ je o jedinstvenom projektu, u hrvatskom virtualnom prostoru i šire, koji na jednom mjestu okuplja sve muzeje, galerije, institucije koje posjeduju pojedine jedinice književne baštine ili cjelovite ostavštine književnika', rekla je Radovanlija Mileusnić na promociji portala, koji je aktivan od ovogodišnjeg Međunarodnog dana muzeja.

Po njezinim riječima, projekt je od početka izazvao interes jer obično kada se spomene književnost ljudi pomisle na knjižnice. 'Iza književnika ne ostaje samo pisana baština, nego i predmeti koji svjedoče o tome da su oni bili poput nas, šeširi, kape, naočale, fotografije, pisma, zamolbe, pritužbe, diplome', napomenula je.

Osim pisaćih strojeva, radnih stolova, rukopisa i knjiga, među 680-ak predmeta, koliko ih se sada može razgledati na portalu, su pisaća komoda Dobriše Cesarića, kišobran Dragutina Rakovca, košulja s plastronom književnika Janka Matka, nalivpero Grigora Viteza, čizme Ivana Mažuranića, pisaći stroj Marije Jurić Zagorke, portreti Miroslava Krleže, guc Mate Balote.

Tu su i lepeza od nojeva perja Ivane Brlić-Mažuranić, numizmatička zbirka Augusta Šenoe, trinidadska pokladna maska Jože Horvata, plišani medvjedić Jagode Truhelke, zaručničko prstenje Dragutina Tadijanovića, studentski indeks Ivana Gorana Kovačića, borsalino Vladimira Nazora.

Mileusnić kaže da, iako je to online projekt, jedan od njegovih važnijih ciljeva bio 'pomaknuti' publiku iz virtualnog u realni svijet. 'Nije nam bio cilj prikazati sve što neki muzej ima od nekog književnika, nego da potaknemo maštu naših korisnika, da ih nagnamo da odu u muzej i to pogledaju', dodala je.

Stoga portal nudi poveznice na muzeje, galerije, zbirke i druge institucije, otkrivajući muzejsku građu i zbirke književne baštine koje većinom nisu vidljive na internetu ili još nisu digitalizirane.

Daju se i referentni podaci o muzejskim izložbama, katalozima, knjigama i tekstovima, projektima i manifestacijama, digitalnoj građi i drugim djelatnostima kojima muzeji predstavljaju i ističu književnu baštinu.

Autorica smatra da će portal biti od koristi svima koji u Google tražilicu upišu ime nekog književnika, bez obzira na to jesu li ljubitelji književnosti, studenti, učenici, posjetitelji muzeja ili oni koji će to tek postati.

'Jednostavan je za korištenje na tabletima i mobitelima, a dobro je i što će preko imena književnika doći će do dodatne promocije muzeja i baštinskih institucija jer naši korisnici ne očekuju književnu baštinu u muzejima', dodala je.

Ravnateljica MDC-a Maja Kocijan podsjetila je kako se ideja za projekt javila još 2006. kada je u povodu simpozija 'Muzeji i književnost' MDC napravio anketu u kojoj je pitao sudionike bi li Hrvatska trebala imati nacionalni muzej hrvatske književnosti.

'Čak 92 posto sudionika odgovorilo je potvrdno, no kako muzealce nitko ne pita kakav bi muzej htjeli imati, preselili smo taj imaginarni muzej na portal', istaknula je.

Portal se može pretraživati po imenu književnika, koje onda upućuje na mjesto gdje se čuva njegova književna baština. Navedeni su osnovni biografski podatci o književniku te uspostavljene poveznice na pouzdane i relevantne referentne mrežne izvore.

Za ilustracije portreta književnika daje se prednost onima pohranjenim u muzejima, koji su također opisani, kao i druge institucije koje čuvaju tu baštinu.

Popisani su nazivi izložbi, kataloga, knjiga, tekstova, projekata, digitalizirane građe i audiovizualnih zapisa povezanih s pojedinim književnim imenima koje su organizirali i priredili muzeji samostalno ili u suradnji sa zastupljenim ustanovama.

Portal je stalno otvoren za osvježavanje i nadopunjavanje novim informacijama pa MDC poziva sve da im se pridruže u njegovom obogaćivanju.

Želja im je s vremenom projektu dati međunarodnu notu, obuhvatiti i baštinu hrvatskih književnika u muzejima izvan Hrvatske.

Na promociji portala svoje su sadržaje vezane uz književnu baštinu predočili predstavnici iz više muzeja i galerija, među ostalima, Ana Batinić s Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU govorila je o prvom muzeju književnosti koji je zaslugom Dragutina Tadijanovića bio postavljen na tom odsjeku 1957. godine.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!