Hrvatske muzeje u protekloj je godini posjetilo 5.144.262 posjetitelja, što je 8,1 posto više nego 2024., no taj je broj još uvijek nešto manji od rekordne, pretpandemijske 2018. godine kada je zabilježeno 5,4 milijuna posjetitelja, izvijestio je Muzejski dokumentacijski centar (MDC)
Anketa koju je MDC proveo početkom godine među 172 muzeja upisana u Upisnik javnih i privatnih muzeja, s odazivom od 93 posto, pokazala je da je najposjećenijih pet muzeja ostvarilo 2,2 milijuna posjeta, od čega su više od pola bili inozemni turisti.
Najposjećeniji muzej ponovno je Arheološki muzej Istre, sa 710.196 posjetitelja, slijede Dubrovački muzeji s 550.914 posjetitelja, dok je na trećem mjestu Tehnički muzej Nikola Tesla s njih 398.575. Muzej grada Splita je s 325.613 posjetitelja na četvrtom mjestu, a na petom Muzeji Hrvatskog zagorja s 233.411.
vezane vijesti
Broj posjetitelja gostujućih izložbi porastao je u odnosu na prošlu godinu za 130 posto - samo u Zagrebu, od 33 registrirana muzeja gotovo polovica i dalje je zatvorena zbog obnove pa projekte realiziraju u drugim muzejskim kućama. Za bolje iščitavanje top ljestvica posjećenosti treba istaknuti da se posjetitelji koje su imali na gostovanjima ne pribrajaju njima, već muzejima u kojima su gostovali.
Nacionalni muzej moderne umjetnosti svojim je izložbenim programom „NMMU u gostima” prošle godine gostovao u Dubrovniku, Križevcima, Karlovcu, Novoj Gradiški, Našicama, Opatiji i zagrebačkom Tehničkom muzeju te u Bukureštu.
Niz gostujućih projekata Muzeja za umjetnost i obrt ostvario je 132.000 posjetitelja, od čega samo izložbom u Puli više od 50 tisuća, no mogao je prijaviti samo 4220 posjetitelja svojeg novog, malog galerijskog prostora.
Također zatvoren Hrvatski povijesni muzej iskoračio je u javni prostor izložbom „Zvijezde hrvatske povijesti”, postavljenom u Muzejskoj zoni putničkog terminala zagrebačke zračne luke, obraćajući se stotinama tisuća putnika, svojim budućim potencijalnim posjetiteljima.
Zabrinjavajući pad broja posjeta djece i mladih
Po riječima ravnateljice MDC-a Maje Kocijan, i dalje zabrinjava kontinuirani pad broja posjetitelja među djecom i mladima, posebice učenicima osnovnih i srednjih škola - u odnosu na rekordnu 2018. broj srednjoškolaca pao je za 44 posto, dok je broj osnovnoškolske djece pao za 20 posto.
Kao pozitivno izdvaja pad broj posjetitelja raznih manifestacija u organizaciji muzeja koji je godinama znao biti 'siva zona' statistike jer se za događanja, otvaranja izložbi, predavanja ne izdaju ulaznice, zbog čega je iskazivanje broja posjetitelja podložno „odokativnoj metodi“, što nije u skladu s međunarodnim standardima za muzejsku statistiku, razvijenima u suradnji s Međunarodnim savjetom za muzeje i Europskom grupom za muzejsku statistiku, u kojoj MDC aktivno sudjeluje.
U odnosu na rekordnu 2018. kada su hrvatski muzeji pod manifestacije prijavili više od milijun posjetitelja, taj je broj prošle godine bio 40 posto manji.
Slično je i drugdje u Europi - Danska je muzejskom reformom odredila da registrirani muzeji mogu kao posjetitelje brojiti samo one koji su kupili ulaznicu, čime su ukinute kategorije otvorenja izložbi i događanja na otvorenome, a to je rezultiralo da je broj posjetitelja danskim muzejima sa 17 milijuna 2024. pao na devet u prošloj godini.
„U vremenu kada se od muzeja očekuje da služe kao forumi, a ne hramovi, da budu prostori javnog znanja i učenja, dijaloga, društvene refleksije i samorefleksije, društvene odgovornosti i uključivosti, kako smo to istaknuli u posljednjem broju časopisa Muzeologija – muzejska statistika prebrajanja posjetitelja, tek je jedan mali segment procjene njihovih programa i utjecaja, ograničena, ali nužna metrika koju je potrebno povezati s nizom drugih, kvalitativnih evaluacija i istraživanja korisnika”, zaključila je Kocijan.
