SARAJEVO FILM FESTIVAL

O ljubavi, seksu i socijalizmu

  • Autor: Marcella Jelić
  • Zadnja izmjena 13.07.2012 10:05
  • Objavljeno 09.07.2012 u 08:57
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

U natjecateljskom programu Sarajevo Film Festivala ni trećega dana nismo prepoznali potencijalnog favorita za nagrade u filmu 'Što je ljubav' austrijske redateljice Ruth Mader

Iako njena poetika slijedi redateljske postulate ostalih pripadnika novog austrijskog filma - hladan, distanciran, gotovo dokumentaristički, secirajući pogled na dokonu i otuđenu srednju klasu - rezultat nije ni izbliza tako dojmljiv i uvjerljiv kao u ostvarenjima Ulricha Seidla Michaela Hanekea Barbare Albert ili Markusa Schleinzera. Kroz pet odvojenih priča Mader daje pet mogućih odgovora na pitanje iz naslova filma - što je ljubav.

Od tužne i usamljene oftalmologinje koja ljubav pronalazi u tek rođenom nećaku, preko otuđenog para čiji je odnos nepovratno narušila rutina i svakodnevnica, a ljubav je za njih frustrirajuće ispunjavanje svakodnevnih obaveza i zadataka koje nikoga ne čini sretnim, preko svećenika koji ljubav pronalazi u brizi za sve manji broj članova crkve i čiji se napori čine posve uzaludnima, do starijeg bračnog para koji je recept za ljubavnu sreću pronašao u formaliziranju odnosa, kompromisima i njegovanju nedvosmislene, ali potpuno djetinjaste komunikacije, Mader uspijeva na trenutke stvoriti ugođaj koji je na razmeđi sablasnog, smiješnog i dosadnog, no njeni likovi i njihove dnevne rutine nisu dovoljno interesantni da bi nas uvukli u svoj svijet. Metoda hladnog, gotovo nezainteresiranog promatranja u kojem gotovo da se gube granice između fiktivnog i dokumentranog ovoga se puta pokazala kontraproduktivnom.

Prva tri dana Sarajevo film festivala obilježili su filmovi nove generacije filmašica, među kojima je i mlada srpska redateljica Maja Miloš, koja je već osvojila kritiku svojim provokativnim debitantskim ostvarenjem 'Klip' prikazanim izvan natjecateljske konkurencije. Njena, eksplicitnim scenama seksa nabijena priča vrti se oko srednjoškolke Jasne koja od obiteljskih problema (otac joj je teško bolestan, a s majkom i sestrom je uvijek na ratnoj nozi) nastoji pobjeći utapajući se u alkoholu, drogama i seksu. Posve je jasno zbog čega je film osvojio simpatije mnogih – u prvom redu to je brutalno uvjerljiva slika adolescenata koje je oblikovalo društvo poremećenih vrijednosti, u kojem su hiperseksualiziranost i egzibicionizam normirani zahvaljujući svesrdnoj pomoći medija, a 'ubijanje' drogom i alkoholom je redovita aktivnost koja osigurava integraciju u cool društvo. Tinejdžeri odrastaju u uvjerenju da je društveni imperativ svu svoju intimu izložiti javnosti, snimiti i objaviti na Facebooku vlastite provokativne fotografije, kao i seksualna eksperimentiranja. Djevojkama se nameće submisivnost u odnosima s muškarcima, uvjerava ih se da muškarca treba slušati, zavesti, udovoljiti mu, prihvatiti njegova ponižavanja... Ispraznost života adolescenata Maja Miloš naglašava repetitivnošću, no tu leži i jedan od ključnih problema njenog poprilično uznemirujućeg filma - i nakon što smo odavno shvatili poantu, redateljica ima potrebu, poput stalnih udaraca šakom u glavu, ponovo i ponovo i ponovo pokazati isto. Zbog toga 'Klip' nerijetko prelazi granicu provokacije i postaje pornografija i eksploatacija, i to pomalo zamorna i redundantna.


Mlada glumica Isidora Simijonović izvrsna je u ulozi Jasne iako je imala samo 14 godina kad je film snimljen, zbog čega je posebno istaknuto da nijedna maloljetna osoba nije sudjelovala u scenama seksa.

Festivalski dan završio je premijerom novog dokumentarnog filma 'Dvije peći za udarnika Josipa Trojka' Gorana Devića, jednog od šest hrvatskih autora čiji su filmovi uvršteni u ovogodišnji natjecateljski program dokumentarnog filma. Kontrapunktirajući prizore rezanja Siemens-Martinove peći, jezgre Željezare Sisak, s povijesnim zvučnim zapisima o počecima željezare te njenim prvim uspjesima i poteškoćama, Dević progovara o slomu jedne političke i ekonomske ideje i jednog društva, ali nas istovremeno podsjeća koliko se malo toga promijenilo u kapitalizmu – problemi potplaćenih radnika uvijek su isti, i dalje se režu crvene vrpce i šalju optimistične poruke bez pokrića, dok jednoga dana sve ne ode kvragu. Jedan od najcjenjenijih hrvatskih dokumentarista snimio je dojmljivu posvetu propalom projektu socijalističke industrijalizacije koja svojom distanciranošću pomalo podsjeća na radove Nikolausa Geyrhaltera ('Kruh naš svagdašnji', 'Abendland').

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi