Filmovi ne mogu promijeniti svijet i ispraviti nepravde koje u njemu postoje, ali nema razloga da filmska umjetnost ne potakne gledatelja da o promjenama razmišljaju i da ih pokušaju promijeniti, poručili su u subotu članovi ekipe filma "Paviljon" kojim je otvoren 31. Sarajevo Film Festival (SFF)
Filmovi ne mogu promijeniti svijet i ispraviti nepravde koje u njemu postoje, ali nema razloga da filmska umjetnost ne potakne gledatelja da o promjenama razmišljaju i da ih pokušaju promijeniti, poručili su u subotu članovi ekipe filma "Paviljon" kojim je otvoren 31. Sarajevo Film Festival (SFF).
"Paviljon", čiju režiju potpisuje bosanskohercegovački redatelj Dino Mustafić, nastao je po scenariju odnosno pripovijetki hrvatskog pisca i novinara Viktora Ivančića i po strukturi je crna komedija, no s pričom koja je metafora odnosa i društvenih vrijednosti u državama regije obilježenih socijalnim nepravdama i divljim kapitalizmom.
Mustafić je oko ovog projekta okupio impozantnu ekipu glumaca starije životne dobi s područja cijele bivše Jugoslavije, među kojima su Rade Šerbedžija i Zijah Sokolović.
Šerbedžija, koji u filmu glumi zapovjednika umirovljenika iz jednog staračkog doma koji su se odlučili na oružani otpor sustavu koji ih je godinama zlostavljao, imao je samo riječi hvale za scenarij Viktora Ivančića.
Aktualna priča
"To je aktualna, opasna i oštra priča", kazao je Šerbedžija u razgovoru s novinarima i festivalskom publikom dodajući kako je poziv na sudjelovanje u filmu prihvatio bez oklijevanja iako ga je zatekao dok je radio u Bugarskoj na novom filmu u američkoj produkciji. Ostali glumci, kako je kazao, praktično su u prijatelji cijelog života.
Rekao je i da mu je izazov bio vidjeti kako će se u crnohumornoj izvedbi dočarati karaktere kako "pobunjenika" tako i ljudi koji su oličenje nepravednog sustava. "Uživao sam s tom ekipom dijeliti kadar i igrati se", kazao je Šerbedžija.
Njegova je poruka kako su današnja vremena teška i opasna, pomalo nalik onima uoči Drugog svjetskog rata a umjetnost ima obvezu na to upozoravati.
Posrnula ljudskost i pomanjkanje humanizma, kako je kazao, dovodi do toga da se olako mirno sa strašnim prizorima poput onih iz Gaze.
Za Šerbedžiju je osnovno pitanje za umjetnike kako oni mogu učiniti makar mali napor da se svijet popravlja.
"Danas živimo svijet bez autoriteta. Koji je to filozof kojega danas citiramo? Gdje su ti lideri koji vode društvo? Nigdje ni jednog pravog imena", kazao je Šerbedžija uz zaključak kako svijet danas vode bezimeni milijarderi a svi drugi su robovi takvog sustava i civilizacije.
"Mi ćemo biti nesretniji od robota koji će preuzeti ovaj svijet", zaključio je Šerbedžija.
Sarajevska glumica Jasna Diklić istaknula je kako film upozorava na probleme koji postoje svugdje oko nas a na njih nitko ne obraća pozornost.
"Odnos prema starim ljudima i starosti je strašan. Treba obići staračke domove i vidjeti koliko je to strašno", rekla je Diklić.
Sokolović: Idema o promjeni svijeta živi u svim ljudima
Zijah Sokolović glumi lik starca u kolicima koji i iz takve situacija uspijeva pokrenuti svijet oko sebe a za to mu je trebalo posebno istraživanje kako odigrati taj lik.
"Taj je lik ideja o nekoj promjeni svijeta koja živi u svim ljudima i koja nije realizirana kada je to bilo moguće", kazao je konstatirajući kako promjena nije uslijedila jer su rađeni kompromisi a sada se kod starih ljudi ponovo javila potreba za realizacijom takvog cilja.
"Možda i vi nosite ideju za promjenom, ali nemate hrabrosti", poručio je Sokolović publici u Sarajevu koji kaže kako bi "Paviljon" trebao zaraziti ljude idejom o promjeni. Vjeruje da se to već dogodilo s onima koji su film pogledali jer svi oni "žive u paviljonima nacija, stranaka, religija".
Redatelj Mustafić kaže kako je upravo Ivančićevo "beskompromisno pisanje" poziv na sudjelovanje pa je film "Paviljon" napravljen bez autocenzure i bez želje da bude dopadljiv. Željeli su da film provocira, da publiku stavi pred ogledalo i da sebi postave pitanje gdje će biti za koju godinu.
"Svaka sličnost sa zbivanjima na Balkanu je potpuno namjerna", kazao je Mustafić dodajući kako za otpor nikada nije kasno tim prije što su danas fašisti rehabilitirani.