Prije nešto više od godinu dana Laurence des Cars, tadašnja ravnateljica Louvrea, poslala je francuskoj ministrici kulture zabrinjavajuće pismo. U njemu je upozorila da se najposjećeniji muzej u svijetu nalazi u alarmantnom stanju: zgrade su dotrajale, tehnologija zastarjela, prostori prenapučeni, a voda bi s vremena na vrijeme prodirala kroz stropove te su nagle temperaturne promjene ugrožavale umjetnine.

Samo tjedan kasnije činilo se da se nazire rješenje. Des Cars je uz francuskog predsjednika Emmanuela Macrona predstavila ambiciozan projekt obnove nazvan 'Louvre: Nova renesansa' – plan vrijedan više od milijardu eura koji je trebao označiti novo poglavlje institucije stare više od dva stoljeća. No godina koja je uslijedila pretvorila se u niz kriza kakve Louvre nije doživio desetljećima, piše Guardian.

Muzej koji je prerastao sam sebe

Louvre je danas golem kompleks od oko 360.000 četvornih metara – doslovno grad unutar grada. Izvorno srednjovjekovna tvrđava iz 12. stoljeća, kasnije kraljevska palača, tijekom Francuske revolucije 1793. godine pretvoren je u muzej.

U njegovim se prostorima nalazi više od 600.000 predmeta, od čega ih je oko 35.000 stalno izloženo, raspoređenih u više od 400 prostorija i gotovo 15 kilometara hodnika.

Problem je u tome što Louvre nije bio projektiran za današnje razmjere, a u sadašnjem obliku predviđen je za oko četiri milijuna posjetitelja godišnje. No prošle godine privukao ih je čak devet milijuna uglavnom zbog globalnih kulturnih ikona poput Mone Lise, Venere iz Milosa i Nike sa Samotrake. Da su promjene nužne, slažu se gotovo svi. No pitanje je – kakve.

'Nova renesansa'

Plan obnove, koji je snažno podržala Elizejska palače, predviđa niz radikalnih zahvata. Mona Lisa trebala bi dobiti vlastitu dvoranu s posebnim ulazom, a ispod istočnog dvorišta Cour Carrée planira se izgradnja velikih novih izložbenih prostora. Predviđen je i novi monumentalni ulaz na istočnoj strani muzeja.

Kritičari taj projekt nazivaju 'faraonskim' te je procijenjena cijena od najmanje 1,1 milijarde eura izazvala oštre reakcije – od državnih revizora do zaposlenika muzeja koji smatraju da bi novac trebalo usmjeriti na hitne popravke.

Dio stručne javnosti uvjeren je da Macron u tom projektu vidi vlastiti kulturni spomenik, što je tradicija koju su njegovali njegovi prethodnici, uključujući Centar Pompidou, novu Nacionalnu knjižnicu ili staklenu piramidu uz Louvre iz vremena Françoisa Mitterranda.

Curenja, štrajkovi i spektakularna pljačka

U međuvremenu su se problemi samo gomilali.

Dotrajala infrastruktura dovela je do pucanja vodovodnih cijevi, pa i u krilu Denon, u kojem se nalazi Mona Lisa. Poplave su oštetile dokumente u knjižnici egipatskih starina, jedna od galerija zatvorena je zbog konstrukcijskih slabosti, a dio ureda preseljen zbog opasnosti od urušavanja poda.

Istodobno je moral oko 2300 zaposlenika pao na najnižu razinu. Sindikati upozoravaju na kroničan manjak osoblja, loše plaće i 'neizdržive uvjete rada'. Štrajkovi su od prošlog ljeta više puta prisilili muzej na djelomično ili potpuno zatvaranje.

Policija je nedavno razotkrila i dugogodišnju prijevaru s ulaznicama, u koju su bili uključeni i zaposlenici, a ona je mogla stajati muzej više od 10 milijuna eura.

Vrhunac krize dogodio se u listopadu, kada je četveročlana banda usred dana provalila u galeriju Apolon i ukrala napoleonski nakit optočen dijamantima, vrijedan 88 milijuna eura. Lopovi su došli kamionom s teleskopskim ljestvama, ušli kroz nezaštićeni prozor, razbili vitrine, uzeli plijen i pobjegli motociklima – sve to u sedam minuta. Nakit još nije pronađen.

Odlazak ravnateljice

Pod pritiskom skandala Des Cars je početkom tjedna podnijela ostavku. Iako je priznala dio odgovornosti za sigurnosne propuste, poručila je da možda plaća cijenu upravo zbog ranijih upozorenja i pokušaja reforme.

Njezin nasljednik Christophe Leribault, bivši ravnatelj Muzeja d'Orsay, preuzima instituciju u izuzetno osjetljivom trenutku, a francusko ministarstvo kulture kao prioritete navodi jačanje sigurnosti, obnovu povjerenja zaposlenika i provedbu nužnih promjena.

No zadatak je daleko složeniji jer treba smiriti sindikate, zaposliti dodatno osoblje, riješiti infrastrukturne probleme i definirati jasnu strategiju razvoja.

Sudbina projekta 'Nova renesansa' danas je nejasna. Državni revizori upozoravaju na velik financijski rizik, a sredstva još nisu osigurana. Dio njih trebao bi doći iz licencnih prihoda Louvrea u Abu Dhabiju dok se ostatak očekuje od međunarodnih donatora, no oni zasad pokazuju ograničen interes. Natječaj za arhitekte, planiran za ovu godinu, već je privremeno zaustavljen.

Mnogi stručnjaci smatraju da Louvre već raspolaže sredstvima dovoljnima za nužne popravke i umjerenu modernizaciju, dakle bez grandioznih zahvata, te predlažu dodatne manje ulaze da bi se rasteretila slavna staklena piramida, uz alternativna rješenja za izlaganje Mone Lise.