REVIJA 100+

Najveći hitovi Žar ptice iz proteklih petnaest godina

09.11.2015 u 12:35

Bionic
Reading

'Revijom 100+', koja će se održati od 9. do 17. studenog, Gradsko kazalište Žar ptica prisjetit će se svojih najvećih hitova iz proteklih petnaest godina i time obilježiti zadnju godinu mandata ravnateljice Marije Sekelez uoči njezina odlaska u mirovinu

Od 2000. do 2015. Gradsko kazalište Žar ptica produciralo je 58 premijernih naslova, koje je pogledalo više od 675 tisuća gledatelja, a svojom ljubavlju i vjernim dolascima, ti su mali gledatelji odredili koje su najuspješnije, odnosno najdugovječnije predstave, odigrane 100, 200, 300 i više puta, ističe se u najavi revije.

'Te impresivne brojke neupitna su zasluga ravnateljice Marije Sekelez, koja je od 2000. do danas Gradsko kazalište Žar ptica učinila respektabilnim i nezaobilaznim kazalištem za djecu i mlade, ne samo u Zagrebu i Hrvatskoj nego i šire', dodaje se.

U prestižno društvo najboljih ušlo je petnaest velikih uspješnica - 'Ti i ja mali medo', 'Malen si malen kao Maljušak', 'Bajka o ribaru i ribici', 'Čudesni svijet brojeva', 'Čudnovate zgode šegrta Hlapića', 'Snježna kraljica', 'Vesela bajkovnica', 'Duga', 'Reumatični kišobran', 'Palčica', 'Dnevnik Pauline P.', 'Strah u ulici lipa', 'Sasvim sam popubertetio', 'Mačak u čizmama' i 'Družba Pere Kvržice'.

U sklopu revije izabrat će se 'najbolja od najboljih' predstava 'Žar ptice', o kojoj će odlučivati tročlani dječji žiri, nakon što pogleda sve izvedbe.

Dobar rezultat posljedica savršenog timskog rada

Po riječima Marije Sekelez, tako dobar rezultat posljedica je savršenog timskog rada, jer da bi predstave doživjele toliki uspjeh svi suradnici trebaju biti nadahnuti i raditi s užitkom te da u svim kategorijama ispunjavaju najviše estetske i etičke kategorije.

'Jako sam ponosna i nisam ni slutila da će za vrijeme mog mandata biti toliko uspješnica, s tim što se još pet predstava približava broju sto', ustvrdila je Sekelez, dodavši kako je jedini problem što svaka uspješnica ugrožava prethodnu, odnosno nema dovoljno termina da odgovore na sve zahtjeve. 'Budući da smo prema Uredu za kulturu dužni svake godine producirati tri nova naslova, jednostavno se sudaramo sa željama i mogućnostima', napomenula je.

Sekelez repertoar bira, kako kaže, prema kvaliteti napisanih djela koja se kreću od klasika prema najsvježijim i najsuvremenijim, pa do tekstova napisanih isključivo za 'Žar pticu'. 'Predstave biram prema intuiciji, znanju, dobi gledatelja, potrebama istih, a često radim ankete među mladim gledateljima što bi oni voljeli vidjeti uprizoreno na našoj sceni', objasnila je.

Autori najvećih hitova o 'Žar ptici'

U povodu 'Revije 100+' kazalište 'Žar ptica' prikupilo je izjave nekih autora svojih najgledanijih predstava o tome kako im je bilo raditi s tim kazalištem.

Sanja Pilić, autorica romana 'Sasvim sam popubertetio' prisjetila se kako ju je razveselilo uprizorenje njezinog djela u toj 'maloj tvornici čarolije'. 'Dobra ekipa napravila je dobru predstavu, sa žarom, kreativnošću, kako i priliči dragom mi teatru', ocijenila je.

Robert Waltl, koji je ondje režirao 'Bajku o ribaru i ribici', 'Palčicu' i 'Čudnovate zgoda segrta Hlapića', ustvrdio je kako je s tri predstave u 'Žar ptici' iskušao različite kazališne forme, od scenske poezije, adaptacije u dramski oblik do performansa.

'Osuvremenjavanje nisam radio 'nasilno', njegovu osnovu činila je osjećajnost koju sam pronalazio s glumcima, likovnim i glazbenim suradnicima, a žiriji i osobito publika to su prepoznavali', napomenuo je.

Za Olivera Frljića, redatelja 'Družbe Pere Kvržice', rad u tom kazalištu bilo je jedno od najljepših iskustava iz vremena dok je radio u kazalištu za djecu. 'Ekipa je bila profesionalna i nisam to doživljavao kao rad, već kao odmor. Uspješno sam postavio dvije predstave i stvarno uživao', rekao je.

I za Ivicu Boban, redateljicu 'Mačka u čizmama' bilo je to 'veliko veselje i užitak'. 'Kada se radi klasik važno je približiti djeci sadržaj , na neki način govoriti njihovim jezikom, dakle suvremeno, a da se ne naruši bajka kao takva. Važno je da je predstava živa, dinamična, da ima ritma, a najvažnije je kada radimo za djecu da svi probudimo djecu u samima sebi, glumci, ja i cijeli autorski tim, jer jedino se tako djeca mogu u potpunosti poistovjetiti', napomenula je.

Autorica 'Reumatičnog kišobrana', Željka Horvat Vukelja, smatra kako nema sretnijeg od autora kada mu igrokaz zaživi 'na daskama djeci omiljenog kazališta', što je za nju uslijedilo nakon poziva Marije Sekelez, a vrlo brzo i nakon svečane, stote izvedbe.