Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uručila je u nedjelju navečer u kino dvorani u Lastovu povelje UNESCO-ovim nositeljima nominacije nematerijalne kulturne baštine 'Lastovski poklad' za upis u UNESCO-ov Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine
Ministrica Obuljune Koržinek istaknula je kako priznanje koje uručuje nositeljima, koji su samo jedni od svih jer oni simboliziraju prenošenje ove tradicije. Ocijenila je kako je to više od povelje jer je povelja priznanje lastovskoj zajednici koja je stoljećima znala čuvati, živjeti i prenositi ovu baštinu.
Naglasila je kako Lastovski poklad nije samo folklor i skup nekih naučenih prenesenih praksi. On je živa tradicija, snažan simbol identiteta i zajedništva svih mještana, dodala je. Istaknula je kako u vremenu kad se gube brojne tradicionalne vrijednosti i kad je teško očuvati zajednice, uglavnom nas nematerijalna kulturna baština posebno podsjeća na to tko smo i odakle dolazimo. Podsjetila je kako živu baštinu čine ljudi, zajednice, svakodnevne prakse i međugeneracijski prijenos znanja. To je upravo posebnost koju smo prepoznali na stručnoj razini, a koju je onda prepoznao i cijeli svijet, napomenula je ministrica.
'Lastovski poklad iz 1483. godine ima više od pet stoljeća tradicije', rekla je i dodala kako je sve to simbol onoga što su lastovski preci čuvali kroz stoljeća - sjećanja na slobodu, otpor i vjeru te sve ono što njihovu zajednicu drži na okupu. Podsjetila je kako Hrvatska ima deset dobara upisanih na Popis svjetskih dobara UNESCO-a.
'Imamo brojna nematerijalna dobra, a upisujemo i neke druge kao što smo nakon upisa Dubrovačkoga arhiva, ove godine upisali baštinu i nasljedstvo Andrije Štampara, nasljeđe Zagrebačke škole crtanoga filma i jednu prekograničnu kandidaturu između Italije San Marina i Hrvatske Vita Sanctorum Marini et Leonis, odnosno povezanost sv. Marina s otokom Rabom', napomenula je.
Lastovski poklad upisan je u UNESCO-ov Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta u prosincu 2025. godine, a u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske upisan je od 2008. godine. Riječ je o jedinstvenom pokladnom običaju tradicijske kulture koju već stoljećima brižno njeguju stanovnici otoka Lastova kao simbol otpornosti i zajedničke brige za baštinu. Lastovski poklad je po narodnoj predaji vezan uz dalmatinske otoke krajem 15. stoljeća, a danas taj karnevalski običaj nudi više od mjesec dana svečanosti i tradicionalnih aktivnosti u koje je uključena gotovo cijela lokalna zajednica. Svečanost dodjele povelja organizirali su Općina Lastovo, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO.