Otvorenje 22. festivalskog izdanja okupilo je brojne uzvanike iz političkog i javnog života, među kojima je bio i hrvatski predsjednik Zoran Milanović sa suprugom.

Nenad Puhovski, osnivač i umjetnički direktor ZagrebDoxa, u svom se govoru prisjetio razgovora iz 1994. godine s jednim svojim studentom koji mu je, vrativši se s ratišta kao drugačiji čovjek, tiši, sporiji, praznog pogleda, rekao kako „ljudi ne umiru u slow motionu.”

„On tada nije znao za sve ono što se danas naziva umjetnom inteligencijom, lažnim vijestima, artificijelnom stvarnošću, no na najgori mogući način prepoznao je razliku između filma i stvarnosti”, dodao je.

Kako je objasnio, između dvije krajnosti iste stvarnosti zato su odlučili zaokružiti festival s dva filma, jednim koji će se baviti umjetnom inteligencijom i problemima koje ona donosi, te drugim, o ratu, gdje se "umire trenutno, bez slow motiona” i njegovim posljedicama, ne samo na ljude nego na sve što nas okružuje.

Izvršni direktor Hrvoje Pukšec izrazio je potporu kolegama s Festivala mediteranskog filma Split, koji, istaknuo je, nevjerojatno, ali istinito, ove godine nisu bili prepoznati od lokalnih vlasti.

Korlaet: Čestitam na sadržaju koji mijenja naše živote

Otvorivši Festival, zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet čestitao je organizatorima na dugovječnosti, na 22 izdanja i oko tri tisuće filmova koje je vidjelo 400 tisuća ljudi. „Osim na brojkama treba čestitati na sadržaju koji mijenja naše živote i koji nas, poput dalekozora ili mikroskopa, vodi na putovanje iz ovih fotelja", rekao je.

Dodao je kako je ove godine napokon započeta obnova kina Europa, a uskoro kreće nabava za izvođača i obnova kina Tuškanca odakle je festival krenuo 2005. godine.

Redatelj Marc Isaacs predstavio je uoči projekcije film otvorenja, rekavši kako je prije dvije godine pogledao video napravljen umjetnom inteligencijom o čovjeku koji sjedi u kafiću i razmišlja, možda i o budućnosti, pa se on počeo pitati što budućnost nosi filmskim autorima. „Možda će to biti svijet u kojem neće biti bitan razgovor i susret sa stvarnim ljudima, a kamere više neće izlaziti u pravi svijet. Snimio sam ovaj film da potaknemo neka od tih pitanja”, poručio je.

U okviru festivala, koji traje do 26. travnja, prikazat će se 112 filmova u šesnaest programskih cjelina, izabranih između njih dvije tisuće prijavljenih.

U međunarodnoj konkurenciji je 20 filmova, većinom priča o ratu i njegovim posljedicama, traumama, migracijama, obiteljskih i društvenim odnosa, položaju žena, odnosu prema prirodi, radu i tehnologiji, a u regionalnoj njih 18 koji daju slojevit pogled na svijet obilježen krizama, promjenama i osobnim pričama koje ih nadilaze.

Uz međunarodnu i regionalnu konkurenciju ZagrebDox donosi niz drugih programa – Stanje stvari, Festivalski hitovi, Glazbeni globus, Factumentarci, Happy Dox, Biografski Dox, Audio Dox, Majstori Doxa, Teen Dox, Kontroverzni Dox, Green Dox, Dox otpora i Foto Dox.

Prikazat će se i retrospektiva švicarskog redatelja i producenta Christiana Freija, jednog od najinovativnijih i najuvjerljivijih glasova u suvremenom dokumentarnom filmu, a priređen je i bogat industrijski i edukativan dio kroz programe ZagrebDox Pro i DoXXL.