Kada je srušen Berlinski zid, 1989. godine, činilo se kao da je s njime nestala i relevantnost ideja Karla Marxa, na osnovi čijih djela su dizane revolucije diljem svijeta u ime boljeg sutra, komunističke utopije. No kada se srušio Wall Street, 2008. godine, za sobom povukavši cijelu svjetsku ekonomiju, odjednom su se mnogi sjetili njemačkog političkog filozofa iz Triera i njegov obiman 'Kapital', u kojemu su se nudila prilično zanimljiva objašnjenja burzovnog sloma i situacije koju je stvorio.

Nekoliko godina kasnije, kada je Wall Street stenjao pod kratkotrajnom najezdom pokreta Occupy i kada se jasno i glasno artikulirala teza o 1 posto superbogatih i 99 posto ostalih, Marx je ponovno postao mainstream, na čiju su se kritiku kapitalističke ekonomije mnogi bez zadrške pozivali.

Zato i ne čudi to što je u 2013. izašla prva velika Marxova biografija nakon duljeg vremena, u kojoj se pokušava odgonetnuti tko je čovjek iza 'Komunističkog manifesta'. Knjiga Jonathana Sperbera je većinom dobila dobre kritike, a autor se naročito potrudio oko istraživanja, čitajući i tisuće stranica prepiske između Marxa i njegova najboljeg prijatelja i najbližeg suborca Friedricha Engelsa te pročešljavajući tzv. MEGA (Marx-Engels Gesamtausgabe), odnosno sabrana djela slavnog dvojca. Riječ je o svim spisima koje je Marx napisao između 1835. i njegove smrti 1883, a Engels između 1838. i 1895, kada je i on preminuo.

Stoga je 'Karl Marx: A Nineteenth-Century Life' neizbježno i vrlo informativno štivo za sve one koje zanima Marx kao čovjek, no Sperber mnogo slabije uspijeva objasniti Marxa kao političkog filozofa. Sperber se muči sa shvaćanjem Hegela i njegovih sljedbenika, među kojima je Marx jedan od najistaknutijih, a očito je i da nije dovoljno ekonomski potkovan kako bi razumio i pregledno razložio marksističku kritiku kapitalizma. No 'A Nineteenth-Century Life' je vrhunska knjiga o eri u kojoj je Marx živio te savršeno približava društvene norme i mijene koje su potresale Europu 19. stoljeća, čiji je Marx - ključna je Sperberova teza - bio proizvod. Mnogo toga ide u prilog Sperberovoj tezi, između ostaloga znakoviti detalji poput nadimka Maur, kako su Marxa zvali prijatelji zbog njegova tamnoga tena, što je pak danas posve neprimjerena asocijacija.

Biograf se zato detektivski upušta u razmotavanje klupka životnih iskustava, općih mjesta i prihvaćenog znanja tadašnjih europskih društava i vječno sukobljenih država, iz čega se dolazi do objašnjenja za razne Marxove stavove, a naravno i zablude. Jedna od smješnijih je svakako, kada se gleda iz današnje perspektive, uvjerenost Marxa u svaku teoriju zavjere oko carske Rusije, koju je revolucionar duboko i sa svim mogućim predrasudama prezirao iz dna duše. Ironično je da je baš ta i takva Rusija samo nekoliko desetljeća kasnije bila poprište prve uspješne komunističke revolucije.

Najfascinantniji dio knjige je prikaz Marxova obiteljskog života obilježenog malograđanskim moralom, kao i njegovi sukobi s drugim ljevičarima u kojima se može prepoznati zametak budućeg frakcionaštva komunističkog pokreta.

Mitsko siromaštvo u kojemu je Marx živio u svom londonskom egzilu u Sperberovoj knjizi biva odgovarajuće kontekstualizirano u tadašnje društvene običaje i slojeve, o čemu najbolje svjedoči činjenica da su Karl Marx i njegova supruga Jenny von Westphalen uvijek imali sluškinju. U svemu tome ne nedostaje ni intriga kao iz neke sapunice, naročito kada je riječ o vanbračnom djetetu čiji je otac biološki Marx, a službeno Engels, koji je prihvatio taj teret kako bi spasio prijateljev brak.

'Karl Marx: A Nineteenth-Century Life' biografska je knjiga koja izvrsno obrađuje Marxov privatni život i politički angažman, no posrće na njegovim idejama, što znači da ne pomaže u konstruktivnom razumijevanju marksizma, ali itekako čitatelju približava čovjeka čije je prezime u korijenu ideologije koja i danas ostaje nada za bolji i pravedniji svijet.