Ponekad je samo prazna limenka Coca-Cole dovoljna da prepriča povijest cijele jedne nacije. U Albaniji osamdesetih godina prošloga stoljeća ta je limenka bila znak prestiža, relikvija kapitalizma na čipkastom tabletiću, dokaz da je vanjski svijet stvaran, koliko god dalek bio.

U knjizi albanske filozofkinje i spisateljice Lee Ypi 'Slobodna: odrastanje na kraju povijesti' (2021.) prazna limenka gaziranog pića s omraženog Zapada, u zemlji u kojoj ljudi s ponosom uzvikuju parole osude eksploatacije i dekadencije kapitalizma te istodobno potajno čuvaju te limenke kao svete predmete, taj mali komad aluminija – s one druge strane Željezne zavjese beznačajan i bezvrijedan – bio je simbol nade i čežnje za slobodom u budućnosti u kojoj se ne stoji u redovima za kruh, a granice su samo crte na karti, ne i stvarnost ispisana bodljikavom žicom. Za nas danas, kada se politički krajolici ponovno radikaliziraju, ta je limenka dirljiv podsjetnik na što se ljude može svesti kada se njima dovoljno dugo i dovoljno vješto manipulira.

Istaknuta profesorica političke teorije na Londonskoj školi ekonomije i političkih znanosti, intelektualka koja se ne boji otvoreno kritizirati suvremene političke strukture i postavljati teška pitanja o prirodi slobode, pravde i društvene odgovornosti, Ypi (1979.) je sljedeća gošća Filozofskog teatra Srećka Horvata, s kojim će 11. svibnja u HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci otvoriti upravo ona pitanja koja često ostaju neizgovorena, od složenih političkih odnosa i moralnih dilema do osobne odgovornosti u polariziranom svijetu. Već sljedećeg dana, 12. svibnja, sudjelovat će na Zagreb Book Festivalu te će predstaviti hrvatski prijevod svoje knjige koja je u kratkom vremenu postala kultni naslov, preveden na više od trideset jezika. Na hrvatskom je izašla u izdanju OceanMora te u prijevodu Katarine Penđer.

Tišina koja govori glasnije od parola

Albanija koncem osamdesetih bila je zemlja paradoksa, zatvorena i izolirana, ali ispunjena kontradikcijama koje su poput pukotina na staroj fasadi davale naslutiti da će se uskoro sve raspasti. Bio je to svijet u kojem su se herojski portreti diktatora smiješili s napuklih zidova škola, gdje je crvena pionirska marama bila simbol čistoće i odanosti (uskoro će, saznajemo iz njezine knjige, u obiteljskoj kući biti degradirana u krpu za prašinu), a ljudi su se iza zatvorenih vrata došaptavali oko praktički svega – obitelji su živjele pod stalnim nadzorom, neprekidno na oprezu da ne izgovore pogrešnu riječ – dok su kroz propagandne zvučnike odzvanjale riječi poput 'slobode' i 'jednakosti'.

Biografija je bila sudbina – s kim si bio povezan, tko su ti bili roditelji, djedovi, pradjedovi – sve je to moglo odlučiti hoćeš li imati pravo na obrazovanje, posao ili čak slobodu kretanja. Pogrešna prošlost značila je ne samo izgubljene prilike, već često i godine provedene u zatvorima, političkim logorima, na prisilnom radu. Ypi je imala takvu, pogrešnu, buržoasku i feudalnu prošlost. Njezin pradjed Xhafer Ypi bio je albanski premijer 1922. godine i nakratko je predvodio vladu tijekom talijanske okupacije 1939. godine. Tijekom komunističkog režima obitelj Ypi bila je označena kao 'klasni neprijatelj' – i majka joj potječe iz obitelji brodovlasnika. Djed s majčine strane proveo je 15 godina u zatvoru, a i otac je bio politički zatvorenik.

Otkrila slobodu kad je zagrlila Staljina

No čak i u takvom svijetu život se nastavljao. Djeca su se igrala na prašnjavim ulicama, stari su sjedili na klupama i tiho komentirali promjene vremena, a obitelji su pronalazile načine da prežive, vole, nadaju se. Iako zatvorena i izolirana, Albanija je bila puna života. O svemu tome Ypi piše u svojoj knjizi 'Slobodna: odrastanje na kraju povijesti', duhovitoj kombinaciji bolnih introspekcija i oštre kritike kojom razotkriva paradokse djetinjstva provedenog u sjeni ideologije.

I, nije mogla smisliti genijalniji spin kojim će čitatelja opčiniti svojom autobiografskom knjigom od njene prve rečenice: 'Nikad se nisam pitala što znači sloboda do onog dana kad sam zagrlila Staljina.' Koristeći glas desetogodišnje djevojčice kako bi progovorila o iskustvu odrastanja u jednom od najzatvorenijih režima na svijetu, Ypi nije napisala tek još jedne memoare o odrastanju u turbulentnim vremenima – njezin je roman maestralna igra perspektiva i paradoksa, čiji efekt nastaje jukstaponiranjem suprotnosti: dok njezina junakinja bez ironije grli brončanu figuru sovjetskog diktatora, iz svake riječi ove sjajne knjige frca vatromet uvida odrasle Lee, punjenih raskošnom kremom divne, suptilne ironije.

'Slobodna' je proglašena knjigom godine u brojnim uglednim publikacijama, uključujući New Yorker, Washington Post, Financial Times i Guardian. Britanski časopis Prospekt uvrstio je Ypi 2022. među deset, novine El País 2023. među šest najvećih svjetskih mislilaca, a Frankfurter Allgemeine proglasio ju je jednom od najvažnijih osoba na polju kulture. Prepoznata kritičarka suvremenih političkih sustava, posebno u kontekstu slobode, demokracije i kapitalizma, Ypi se identificira kao socijaldemokratkinja i kantijanska marksistkinja koja zagovara moralnu dimenziju slobode i potrebu za društvenom odgovornošću.

Pravu istinu saznala je tek nakon pada režima

No ova je knjiga mnogo više od političke alegorije. To je knjiga o obitelji, o lažima koje izgovaramo da bismo zaštitili jedni druge, o nadi koja često prerasta u zabludu, o ljubavi koja može biti jednako represivna kao i politika. Kao dijete odano svojim učiteljima, pionirskoj marami i portretima komunističkih vođa, Ypi je svjedočila radikalnoj tranziciji svoje domovine, promjeni koja je donijela ne samo političku slobodu, već i duboku egzistencijalnu krizu, osobnu i društvenu dezorijentaciju.

U knjizi opisuje kako je tek nakon pada komunističkog režima 1990. godine saznala istinu o svojoj obitelji, uključujući činjenicu da je omraženi nekadašnji albanski premijer, o kojem je učila u školi, a s kime, kako su je uvjeravali kod kuće, slučajno dijeli isto prezime, zapravo njezin pradjed. To ju je otkriće natjeralo da preispita sve što je dotad smatrala istinom, u bolnom suočavanju s kompleksnošću identiteta, ideologije i osobne slobode. 'Bila sam samo dobro socijalističko dijete, voljela sam svoju stranku i voljela sam Striku Envera', piše Ypi.

Sloboda se često svodi na puko ekonomsko ili formalno pravno pitanje

Iza njezine autobiografske ispovijedi skriva se dublje filozofsko promišljanje o prirodi slobode. Ypi ne romantizira prošlost, ali ni ne glorificira sadašnjost. Za nju sloboda nije puka odsutnost vanjske prisile, već kompleksan etički izazov. Ona analizira kako se različiti politički sustavi – od komunističkog kolektivizma do kapitalističkog individualizma – odnose prema slobodi, često je svodeći na puko ekonomsko ili formalno pravno pitanje. U jednoj od ključnih epizoda, Ypi opisuje šok kada je otkrila da njezini roditelji, iako nominalno lojalni režimu, nikada nisu vjerovali u komunističke ideale koje su javno zastupali. Taj trenutak postaje prijelomnica u njezinu odrastanju, kada shvaća da sloboda nije samo pitanje političkog sustava, već i pitanje osobne dosljednosti i moralne odgovornosti.

Ypi, koja je diplomirala filozofiju i književnost na rimskom sveučilištu La Sapienza i doktorirala na Europskom sveučilišnom institutu u Firenci, često naglašava da je 'Slobodna' zapravo knjiga o kontradikcijama slobode, o tome kako se sloboda izdaje, obmanjuje i ponovno otkriva. Njezin rad prepoznale su i mnoge kulturne institucije: 2022. godine dobila je prestižnu Nagradu Ondaatje britanskog Kraljevskog književnog društva te Nagradu Slightly Foxed za najbolji biografski prvijenac.

U razgovoru s Horvatom u Rijeci i na Zagreb Book Festivalu, Ypi će, između ostalog, otvoriti pitanja koja su u središtu njezine knjige: Što je sloboda u svijetu u kojem ideološki obračuni često zamagljuju stvarne političke i društvene izbore? Može li tranzicija iz autoritarnog sustava u demokratski kapitalizam donijeti istinsku slobodu ili je ona tek promjena okova? I na kraju, koliko smo spremni prihvatiti vlastitu odgovornost za očuvanje te slobode?

Sloboda, koliko god privlačna, često je tek varljiva sjena velikih političkih obećanja. U svijetu u kojem su granice između ideologije i stvarnosti sve fluidnije, knjiga Lee Ypi 'Slobodna: odrastanje na kraju povijesti' dragocjen je podsjetnik na to da sloboda nije gotov proizvod, već trajna borba, osobna i kolektivna.