Mjesto na kojem se svake godine mjeri puls književnosti, Interliber će i ove godine biti prostor susreta publike i autora, promocija i razgovora, ali i trenutak kada novi naslovi ulaze u opticaj i određuju što ćemo čitati ove zime. V.B.Z., Naklada Ljevak, Petrine knjige, Planetopija i OceanMore za nas otkrivaju svoje najjače adute, a među njima su djela koja su već definirala razgovore na svjetskoj književnoj sceni, ali i domaći autori čije knjige precizno adresiraju stvarnost u kojoj živimo
Interliber, najveći domaći sajam knjiga i ključna godišnja manifestacija hrvatske nakladničke scene koja svake jeseni na Zagrebačkom velesajmu okuplja reprezentativan broj nakladnika iz Hrvatske i regije, redovito privlačeći preko sto tisuća posjetitelja, ove će godine od 11. do 16. studenoga biti mjesto na kojem se mjeri puls književnosti, žarišna točka kupovanja, biranja i otkrivanja onih naslova koji će definirati čitateljske navike u mjesecima koji slijede. Hrvatski nakladnici ponovo su pripremili bogatu produkciju, s rasponom od iščekivanih prijevoda do domaćih premijera, od memoara i publicistike do romana i kritičkih eseja. U nastavku donosimo izbor najintrigantnijih novih naslova koje za Interliber 2025 predstavljaju V.B.Z., Petrine knjige, Planetopija, OceanMore i Naklada Ljevak.
V.B.Z., Paviljoni 5, 6 i 7
Nakladnička kuća V.B.Z. za ovogodišnji je Interliber pripremila širok i žanrovski raznolik izbor naslova: od svjetskih bestselera i intrigantnih biografija, do publicistike koja definira trendove i domaće proze koja uspostavlja standarde. Kao najveći izdavački događaj iz V.B.Z.-a izdvajaju povratak Dana Browna s novim romanom Tajna svih tajni (preveo Petar Vujačić), dugo očekivanim trilerom o profesoru Robertu Langdonu koji se bavi otkrićem o ljudskoj svijesti koje bi moglo promijeniti budućnost čovječanstva – ali i postati oružje zastrašujuće moći. Od publicistike se izdvaja Teorija 'pusti ih' Mel Robbins (prevela Radha Rojc-Belčec), nova knjiga autorice globalnog bestselera Pravilo 5 sekundi u kojoj razvija radikalno jednostavnu, ali učinkovitu metodu: da odustanemo od tereta tuđih očekivanja i melodrama kako bismo vratili energiju, jasnije postavljali granice i preuzeli kontrolu nad svojim životom. Filmski će se zaljubljenici posebno veseliti knjizi Sonny Boy (prevela Andrea Šimunić), autobiografiji Ala Pacina, nazvanoj po pjesmici koju mu je majka pjevala kada je bio dijete. Pacino u njoj piše o djetinjstvu u Južnom Bronxu, ranim glumačkim godinama i slavi, kroz britak, osoban i ironičan pogled na vlastiti život. U segmentu domaće proze V.B.Z. donosi Mali roman o tišini Semezdina Mehmedinovića, intimnu, slojevitu kroniku koja se kreće između Bosne i Hercegovine i Amerike, između djetinjstva, rata, izbjeglištva i povratka. Za ljubitelje poezije, tu je i O ljubavi Charlesa Bukowskog (preveo Goran Glamuzina), opsežan izbor pjesama nastalih između 1957. i 1994. godine, koji donosi i dosad neobjavljene rukopise. Bukowski se ovdje vidi u drugačijem svjetlu: manje kao nepokolebljivi Hank Chinaski, a više kao nježan, ranjiv i lucidno autoironičan čovjek, u pjesmama o romantičnoj ljubavi, ljubavi prema kćeri – i ljubavi prema pisanju samom.
Ostali noviteti VBZ-a
• Dr. Kate Lister donosi Zanimljivu povijest seksa (preveo Mihovil Pavičić), duhovito i edukativno djelo koje prati bizarne i nečuvene seksualne običaje od osvita civilizacije, Timeboxing ili vremensko segmentiranje zadataka Marca Zao-Sandersa sveobuhvatan je vodič kroz tehniku upravljanja vremenom za postizanje veće usredotočenosti i učinkovitosti, dok Hrvoje Prpić u autobiografiji Prvo poluvrijeme iskreno govori o svojim usponima i padovima u hrvatskom poduzetništvu. Nikola Paleka u Inquizusu 2 ljubiteljima kvizova nudi čak 2600 novih pitanja i odgovora iz raznovrsnih područja, Jezero Tadeja Goloba (prevela Mirta Jurilj) nagrađivani je slovenski bestseler, a tu su i treći roman o sestri Pelagiji Pelagija i crveni pijetao Borisa Akunina (preveo Igor Buljan), Esej o noći Marka Pogačara i Naga noć riječi izbor poezije nobelovca Octavia Paza (sastavio i preveo Dinko Telećan). Ivica Ivanišević donosi novi kriminalistički roman Nešto na žlicu, duhoviti "gurmanski krimić" smješten u Split, koji isprepliće otmicu iz 2020. s potragom za nestalim ocem iz 1944. godine, dok je za najmlađe V.B.Z. pripremio nastavke serijala o maloj vještici Harriet Muncaster (Mirabella na pikniku i Mirabella i ponoćna gozba) te slikovnicu Želim Marijane Križanović
Petrine knjige, Paviljon 5
Petrine knjige ove godine nude iznimno snažnu selekciju, od suvremenih klasika i velikih autora 20. stoljeća, do politički nabijenih narativa i literarnih noir fikcija. Kao središnji naslov ovogodišnjeg programa izdvaja se jedno od najvažnijih djela svjetske književnosti druge polovice 20. stoljeća, Djeca ponoći Salmana Rushdieja u novom prijevodu Marina Popovića. Epska priča ispunjena humorom, boli, fantazijom i političkom lucidnošću, najpoznatiji Rushdiejev roman spaja osobnu sudbinu s kolektivnom historijom, politiku s mitom, stvarno s nadnaravnim. Bookerovac Ben Okri predstavljen je svojim nagrađenim romanom Izgladnjela cesta (prevela Mirna Ćubranić), u kojemu oživljava zapadnoafrički svijet prožet legendama i socijalnom brutalnošću, a Aracoeli Else Morante (prevela Alja Gudžević) posljednji je roman jedne od najutjecajnijih autorica 20. stoljeća u kojemu stvara mračnu i istodobno dirljivu sliku pojedinca izgubljena u kaosu suvremenog društva. Tu je i Kraj povijesti čileanskog književnog velikana Luisa Sepúlvede (prevela Željka Lovrenčić), uzbudljiv narativ smješten u razdoblje nakon Pinochetove diktature, koji prati tragove kroz 20. stoljeće, od Rusije Trockog do Čilea. Među novitetima je i Kasni život Bernharda Schlinka, autora romana Žena kojoj sam čitao i Unuka, iznimno ostvarenje o kraju i o svemu što ostaje u kojemu postavlja pitanje: što ostaje, kada vrijeme više nije beskrajna kategorija nego ograničen resurs? Prijevod potpisuje Branka Grubić.
Ostali noviteti Petrinih knjiga
• Među novitetima ističu se i novi naslov najslavnijeg kolumbijskog pisca Héctora Abada Faciolincea Izdaje sjećanja (prevela Željka Lovrenčić), Teške kiše padaju Dona Carpentera (prevela Ira Martinović), moćan narativ o poslijeratnoj Americi obilježenoj siromaštvom, rasizmom i društvenim nepravdama 1960-ih, te Žena nije muškarac Etaf Rum (prevela Lidija Toman) o patnjama palestinskih žena pod teretom duboko ukorijenjenog patrijarhata.
• Tu su i roman o ljubavi, izdaji i žrtvi Ostani uz mene Ayobami Adebayo (prevela Lidija Toman), Groblje neispričanih priča Julije Alvarez (prevela Ira Martinović), te dvotomno historiografsko remek-djelo Europa: Jedna povijest Normana Daviesa (preveo Marin Popović) koje obuhvaća povijest Europe od ledenog do atomskog doba.
• Tužni tigar Neige Sinno (prevela Ivana Šojat) potresna je autobiografska proza o nasilju, šutnji i obiteljskim traumama, a Mesar Joyce Carol Oates (prevela Mirna Ćubranić) roman inspiriran autentičnim povijesnim dokumentima o karijeri dr. Silasa Weira, "oca ginopsihijatrije", koji u umobolnici nad ženama provodi šokantne i groteskne eksperimente.
Planetopija, Paviljoni 5 i 7
Planetopija najavljuje paletu novih izdanja koja se kreću između duhovnosti, filozofije, putovanja, osobnog razvoja i umjetnosti - knjiga koje čitatelju nude misaoni prostor, utjehu, inspiraciju i precizno artikuliranu misaonu orijentaciju u smjeru smislenijeg života. U novom izdanju s posebnim tradicionalnim kineskim uvezom objavljeno je jedno od najčitanijih izdanja svih vremena, Prorok Kahlila Gibrana (u prijevodu Vesne Krmpotić), u kojemu ovaj libanonsko-američki pjesnik, slikar i filozof oblikovan islamskom, katoličkom i bahá’í tradicijom, u 26 pjesama u prozi destilira svoj uvid u ljudsku prirodu i usud. Roman Krznaric, britanski filozof hrvatskih korijena, u knjizi Povijest za bolje sutra (preveo Vinko Zgaga) poziva na učenje iz "akumulirane mudrosti prošlosti", dok nas nagrađivana britanska autorica i japanologinja Beth Kempton u knjizi Kokoro (prevela Suzana Szabo) vodi na intimno hodočašće Japanom. Značenje i svrhu umjetnosti istražuju Brian Eno i Bette Adriaanse u ilustriranoj knjizi Zašto umjetnost (prevela Tea Vrdoljak), njihovoj prvoj zajedničkoj knjizi nakon gotovo tri desetljeća. I najzad, u području osobnog razvoja, nagrađivana novinarka Olga Khazan u knjizi Ja, samo bolja (prevela Merima Nikočević) duhovito i autoironično opisuje svoj jednogodišnji eksperiment mijenjanja vlastite osobnosti, polazeći od znanstvenih istraživanja koja pokazuju da osobnost može biti promjenjiva struktura. Planetopija tim naslovima ne nudi instant rješenja nego knjige koje nas pozivaju da mislimo dublje, osjećamo preciznije i živimo svijesnije.
Ostali istaknuti noviteti Planetopije
• Mladen Ožić u knjizi Svjetlo i dim donosi osobnu priču o putovanju u Indiju, popraćenu neposrednim i nefiltriranim fotografijama te intuitivnim impresijama. Autor naglašava da je to priča o ljudima, njihovim rukama, srcima i borbama, jer su "Bogovi daleki, ali ljudi su blizu".
• Postumno objavljeno djelo Vesne Krmpotić, Izgubljeni biser, nađeni biser, biser, svojevrsna je autobiografska antologija koja nudi intiman portret umjetnice satkan od promišljanja, sjećanja i uvida, čineći tapiseriju njezina unutarnjeg i vanjskog hodočašća.
• Jungovski analitičari Lisa Marchiano, Deborah Stewart i Joseph Lee nude Mudrost snova (prevela Mirta Lijović), opsežan i pristupačan priručnik za razumijevanje snova, koje Carl Gustav Jung smatra ključnim dijelom našeg unutarnjeg života i alatom za transformaciju
Naklada Ljevak, Paviljoni 5 i 6
Naklada Ljevak na ovogodišnji Interliber dolazi s impresivnom linijom novih izdanja koja povezuju najveća svjetska imena i domaći vrh, od kapitalnih djela nedavnih nobelovaca, te Bookerom i Goncourtom nagrađivanih romana, do vrhunske domaće proze, s jasnim fokusom na duboke osobne drame i velike, aktualne društvene teme. Poseban interes zasigurno će izazvati djelo nobelovca Jona Fossea Melankolija I – II (preveo Munib Delalić), dvodijelna priča o slikaru Larsu Hertervigu ispisanu kao grozničav tok svijesti u kojem se umjetnička intuicija presijeca s mentalnim slomom. Paul Lynch, dobitnik Bookera 2023., u romanu Prorokova pjesma (preveo Dean Trdak) vodi nas u Irsku kojom zavlada desničarska Nacionalna alijansa, a Jean-Baptiste Andrea, dobitnik Goncourta 2023., u romanu Bdijući nad njom (prevela Maja Zorica) ispisuje sudbinski odnos talentiranog mladića-kipara Michelangela Vitalianija i aristokratkinje Viole Orsini, uranjajući u misterij umjetničkog genija i tajnu njegova posljednjeg djela rekonstruiranu s umjetnikove samrtne postelje. Knjiga Davida Lyncha i Kristine McKenna Soba za snove (preveo Vedran Pavlić) fascinantna je mješavina autobiografije i biografije u kojoj Lynch progovara o vlastitoj opsesiji formom, strahovima i procesima stvaranja, dok se McKennini dijelovi, temeljeni na više od stotinu intervjua, nadovezuju kao dokument i kao druga perspektiva istog života. U domaćoj prozi, tu je Ivana Šojat s novim romanom Sanjao sam snijeg, intimnom pričom o žalovanju, gubitku i sjećanju. Naklada Ljevak tako ove godine donosi niz naslova koji ne samo da slijede najveće međunarodne književne nagrade, nego otvaraju pitanja o tome tko smo i što nas određuje, pojedinačno i kolektivno, danas.
Ostali noviteti koje izdvaja Naklada Ljevak
• Dorta Jagić donosi svoj prvi roman Kafić Dan, opisan kao jedna od ljepših i originalnijih posveta ženskoj potrazi za slobodom, ispisana pjesničkim jezikom. Pjesnikinja Tajna, nakon raskida zaruka, započinje putovanje sastavljanja slomljenog srca, vodeći nas od zagrebačkog Črnomerca do istarskog Tinjana, uz pametne i duhovite dijaloge.
• Gaj Trifković predstavlja More krvi: Vojna povijest partizanskog pokreta u Jugoslaviji 1941. – 1945. (preveo Damir Biličić), prvi akademski vojnopovijesni pregled Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji nakon socijalističkog razdoblja. Knjiga ispravlja nepravdu narativa o "sedam ofenziva" posvećujući više prostora događajima na "sekundarnim" sektorima.
• Tuomas Kyrö donosi nagrađeni roman Savez (preveo Boris Vidović), smješten u ruralnu Finsku za vrijeme Drugog svjetskog rata. Pripovijeda iznimnu priču o ljubavnom paru Lyydiji i Urhu, složenim ljudskim savezima te ratnim sudbinama. Žiri nagrade Finlandia primjećuje da Kyrö majstorski portretira čvrsto povezanu zajednicu unutar koje ljudi stvaraju saveze, ali ipak ostaju sami
OceanMore, Paviljon 5
Nakladnička kuća OceanMore najavljuje kombinaciju kapitalnih europskih autora i domaćih glasova, koji zajedno hvataju i atmosferu današnje Europe i njezine privatne lomove. Središnje mjesto pripada romanu ovogodišnjeg nobelovca Lászla Krasznahorkaija Herscht 07769 (prijevod Xenia Detoni), začudno lucidnoj, u jednoj jedinoj rečenici ispisanoj viziji kontinenta u raspadanju, gdje grafit na vratima jedne kuće u imaginarnom gradu otvara spiralu paranoje i ilegalnih hajki koje su zapravo metafora skorog pucanja poretka. Tu je i knjiga Osobni podaci nobelovke Elfriede Jelinek (prijevod Helen Sinković), radikalna "životna bilanca" u kojoj autorica iz slučaja davno prekinute porezne istrage u kojoj su poreznici analizirali i njezine najintimnije mejlove otvara razgranatu analizu kapitala, krivnje, konfiscirane židovske imovine i cinizma društva koje više brani počinitelje nego žrtve. U polju domaće proze, OceanMore izdvaja čak tri knjige, među kojima se ističe novi roman jednog od najvažnijih suvremenih hrvatskih književnika Damira Karakaša Sunčanik, lirsko, istodobno nježno i grubo putovanje djeda i unuka kroz prirodu, legende i međusobno približavanje. Ljubavi, pripremi se Katje Grcić knjiga je razlomljene proze, poetike, realističkih i esejističkih ulomaka, kroz koje suvremeni ženski subjekt silazi u unutarnju ranu i psiho-arhive snova, simbola i arhetipova, dok Nikola Strašek u romanu Heroin, kruh i rudnici sumpora bez iluzija, brutalno i stihijski zahvaća narkomansko iskustvo, manipulacije, laži, kapitalističke mrvice i terapijske zajednice kao krhke konstrukcije nade.
Ostali izdvojeni noviteti OceanMora
• Claudia Durastanti, Missitalia (prevela Antonija Radić): Napeti triptih koji se proteže kroz tri stoljeća, a čije se sjecište nalazi na magičnome talijanskom Jugu opisan kao himna izgradnji svijeta, prepuna simbola, mitologije, ekologije i politike.
• Karl Ove Knausgård, Treće carstvo (prevela Anja Majnarić): Treći nastavak petoknjižja Jutarnja zvijezda. Kroz priče devet međusobno povezanih likova na rubu stvarnosti, Knausgård lucidno uranja u ljudsku narav i svakodnevnu "moju borbu". Autor se pita što je zlo, nije li samo Sotona uvijek prisutan i gdje je nestao Bog.
• Sándor Márai, Nebo i zemlja (prevela Viktorija Šantić): Ova zbirka aforizama, eseja i impresija objavljena je 1942. godine i plod je Máraijeva svjesno introspektivnog, stoičkog razdoblja. Márai je uronjen u prolaznost vremena, razmišlja o starenju – opisujući kako čovjek u petom desetljeću želi zaštititi i spasiti – te promišlja o velikanima glazbe i književnosti.
• Sara Mesa, Jedna ljubav (prevela Ela Varošanec Krsnik): Roman o nemoći pojedinca pred masom koja traži žrtvenog jarca, ali prije svega knjiga o moći ljudske želje, tabuima seksualnosti, samoći i potrazi za bliskošću