'Pasta za zube je izvan tube', slikovito se u emisiji 'Nedjeljom u 2' izrazio Pletenac komentirajući situaciju koja je uslijedila nakon koncerta Thompsona na Hipodromu, dodajući kako iz Vlade sada pokušavaju nekako smiriti situaciju, no da im to teško polazi za rukom.

'Treba zapravo sve skupa staviti u jedan puno širi kontekst. S jedne strane moramo shvatiti da ono kako se odrastalo nekad, kada je bilo jasno da ono što slušaš to jesi, toga danas više nema. Jer popularna kultura se razlila preko identitetskih osnova. Tako da kad se dogodi jedan tako veliki koncert kao što je bio u Zagrebu, njega je nemoguće odrediti. 'Aha, to je ta i ta publika.' Zapravo je riječ o vrlo heterogenoj i velikoj publici koja je objedinjena oko jednog izvođača. Druga stvar je što ta publika zapravo u tom izvođaču vidi', objasnio je Pletenac.

Upravo tu tek započinje antropološka ili etnološka rasprava, jer umjetnost ne postoji izvan društvenog i političkog konteksta.

'Može se reći da se u Hrvatskoj, slično kao i u drugim europskim zemljama, vodi ono što se danas često naziva kulturnim ratom. Dio privlačnosti glazbe Marka Perkovića je što predstavlja svojevrstan kontinuitet stajališta koje se opire širem procesu modernizacijie, a koje ima dugu povijest na ovim prostorima, smatra antropolog. U tom kulturnom ratu želi se prikazati nužnost borbe protiv 'druge strane' iako nije u potpunosti jasno tko uopće je na toj suprotnoj strani', tvrdi Pletenac.

'To je zapravo i cijeli trik. S druge strane nema nikoga. Razumijete gdje je problem. Proizvodi se neprijatelj. Koncertna situacija je vrlo specifična, gotovo ritualnog karaktera, u kojoj se proizvodi oblik zajedništva. I na koncertu bilo kojeg drugog izvođača vi očekujete doživjeti taj osjećaj. To stanje može trajati vrlo ograničeno vrijeme u vrlo ograničenom prostoru. Ako želite to sačuvati van tog ograničenog vremena i prostora, vi morate imati neprijatelja. Dakle, poruka Thompsona na kraju koncerta je - idite i borite se', nadodao je.

Pletenac smatra da u hrvatskom društvu postoji dubinski unutarnji nesklad koji ima svoju dugu povijest, a koji se u različitim trenucima i na različite načine ispoljava.

'Moram primijetiti da Thompson jako dobro manipulira tom unutarnjom podjelom. Dakle, on sebe stavlja na jednu stranu, doživljava sebe kao 'ratnika svjetla' ili 'viteza' ili nešto tome slično, proglašavajući drugu stranu silama zla. U svojim pjesmama navodi komuniste, masone i tako dalje. I naravno, na toj podijeli zapravo određuje onda i svrstavanje i tu stvara svoju vjernu publiku', kazao je.

'Dakle, to je po mojem mišljenju jedan odličan PR i odličan marketinški potez njegovog tima i njega samog. Da bi on uopće mogao biti činjenica, on mora zapravo jahati na kontroverzi. I tu kontroverzu on vrlo kvalitetno isporučuje', nadodao je.

Korijeni aktualnih kulturnih ratova

Antropološke korijene aktualnih kulturnih ratova vidi u 18. stoljeću, kad je krenuo, kako je rekao, copy-paste modernizma bez kritičke svijesti, a hajduk kao simbol pobune postaje narodni heroj. Ova se podjela održala do danas, no od nastanka samostalne Hrvatske promijenjen je kontekst, osobito kad je riječ o cajkama.

'Devedesetih godina samo gospodari rata mogli su slušati narodnjake, zbog čega su oni prognani na periferiju, u okolicu gradova, te po društvenom kontekstu postali gotovo kao gangsta rap. Sve dok se to nije u potpunosti normaliziralo. Aleksandra Prijović pet puta puni Arenu, dakle ljudi to očigledno vole i u tome nešto vide. To je postao smjer ispoljavanja određenih vrijednosti, ako hoćete i komercijalnih. Na suprotnoj strani stoji pobuna - nekad je to bio punk, danas je to trap', kaže Pletenac.

'Bečki koncert je nastao kao nacistička propaganda'

Komentirajući nesnalaženje politike, prije svega vladajućih, u situaciji nakon Thompsonovog koncerta, zamjerio je vladajućima pokušaj prebacivanja fašističkog pozdrava 'Za dom spremni' u koncept s dvostrukim konotacijama kroz Thompsonovu pjesmu 'Čavoglave'. 'Bečki koncert je nastao u doba nacizma kao nacistička propaganda, ali jako malo stvari se na taj način preokrene', primijetio je.

Upozorava i kako je nesnalaženje s tim pozdravom i izostanak jasne osude od strane vladajućih posljedica neizgrađenog političkog identiteta.

'Hrvatska nije izgradila politički identitet koji bi bio proaktivan, kao recimo zemlju članicu EU koja se širi prema Zapadnom Balkanu. Odgovorna politika bi rekla - e sad je dosta, idemo zahvatiti jedan dio društva i zatvoriti to. Ne znam političara u Hrvatskoj koji je spreman za takav radikalan nastup', primijetio je.

U emisiji je gostovao i novinar portala Index.hr Zvonimir Alač, koji je podsjetio na slučaj pokušaja zabrane koncerta Halida Bešlića u Trogiru 2006., kad je predstavnik lokalne Hvidre rekao da ne želi 'srpske i muslimanske pjevače' u svom gradu.