GALERIJA NOVA

Legendarni Mangelos nakon 30 godina dobio samostalnu zagrebačku izložbu

  • Autor: T.Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 09.04.2019 15:21
  • Objavljeno 05.04.2019 u 12:45
tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Galerija Nova

Izložba 'Mangelos: Manifesti, teze, projekti i bilješke', otvorena 4. travnja u Galeriji Nova u Zagrebu, prva je samostalna izložba Dimitrija Bašičevića Mangelosa u glavnome gradu u gotovo trideset godina, a bavi se posljednjim desetljećem rada tog legendarnog kustosa, konceptualnog umjetnika i člana Gorgone

'Mangelos nije imao u Zagrebu samostalnu izložbu od 1990. Ova izložba fokusirana je samo na 1970-e, na njegove manifeste, teze, bilješke, projekte i slično, dakle na vrijeme kada je Mangelos kao umjetnik bio najbliži Bašičeviću teoretičaru', rekla je na otvorenju kustosica Branka Stipančić.

Dimitrije Bašičević Mangelos (1921.-1987.) bio je povjesničar umjetnosti, kritičar i kustos Galerije suvremene umjetnosti u Zagrebu, i u posljednjih trideset godina postupno je stjecao svjetsku slavu kao Mangelos noartist.

'Svi znamo da je Dimitrije Bašičević bio jako poznati kustos u galerijama grada Zagreba, a kao umjetnik je bio manje poznat', istaknula je Stipančić. 'Izlagati je počeo tek u 1970-ima, ali kao kustos toliko inklinira tom jednom umjetničkom oblikovanju, da njegovi tekstovi izgledaju kao da su manifesti i, de facto, ova umjetnost koju tu vidimo, opet izgleda kao neka teorija umjetnosti. Teoretičar i umjetnik tih su godina jako blizu', dodala je.

Izložba koja se može vidjeti u Galeriji Nova prethodno je bila postavljena u Beču 2017., a okuplja na jednome mjestu veći broj artefakata iz privatne zbirke umjetnikova posinka Marija Brukete. Na izložbi se mogu vidjeti manifesti, teze, projekti i bilješke koje je Mangelos pisao sedamdesetih godina na drvenim tablama i novinskim isječcima, globusima i u crno prebojanim tiskanim knjižicama.

'U Manifestima je Mangelos dijalogizirao i sporio sa svime što je proučavao, a njegov je raspon interesa bio velik, od filozofije i umjetnosti do psihoanalize, biologije i fizike', rekla je Stipančić.

Humor i ironija bili su prisutni u načinu kojim je izlagao svoje misli: kritizirao je autoritete i kombinirao različite strane jezike u raskoraku između pretenciozne poruke i duhovite rečenice. Svjestan da takvo pisanje nije odraz preciznosti funkcionalnog mišljenja za koje se zalagao, sažeo je svoje manifeste u kratke i jasne forme koje su stale na njemu važnu podlogu – globus.

'Htio je biti jako precizan i misao zaokružiti kratko, pa je to radio tako da bi pisao samo neke zaključke. Tako tu imamo zaključke na temu Heisenberga, Freuda, pa nešto o kiču i druge', pojasnila je kustosica. U manifestima umjetnik je sve više inklinirao teorijskom određivanju pojmova, a kao kustos je u to vrijeme pratio konceptualnu umjetnost i posebno fotografiju.

'Rimbaud no. 1', 1977.-1978. i 'Rimbaud no. 2', 1971.-1977.

'Rimbaud no. 1', 1977.-1978. i 'Rimbaud no. 2', 1971.-1977.

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Galerija Nova

U specifičnoj formi izražavanja i vrlo subjektivističkim stavovima, Mangelos je afirmirao svoju teoriju o drugoj civilizaciji: o razvoju društva i nerazvoju umjetnosti, odnosno krizi i smrti umjetnosti, objašnjavajući to jazom između dviju civilizacija: ručnoradne i strojne od kojih je prva zasnovana na starom, naivnom i metaforičkom, a druga na funkcionalnom mišljenju.

'No, mi se ovdje zaokruženo bavimo samo jednim malim segmentom Mangelosova rada', napomenula je Stipančić, bivša kustosica Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu specijalizirana za Mangelosov opus.

Također, izložba u Galeriji Nova po prvi puta donosi izložene Mangelosove bilješke – odnosno, kartoteku bilješki koje je vodio dok je čitao. Mangelos je volio ispisivati bilješke i u knjigama koje je čitao, a dio te bogate ostavštine na izložbi se može vidjeti kroz video projekcije fotografija stranica knjiga.

Dimitrije Bašičević živio je i radio u Zagrebu. Bio je član neoavangardne grupe Gorgona, aktivne u Zagrebu između 1959. i 1966. godine. Samostalne je izložbe imao u prestižnim svjetskim muzejima i galerijama te je sudjelovao na mnogim grupnim izložbama. Njegova umjetnička djela nalaze se u zbirkama londonskog muzeja Tate Modern, pariškog Muzeja George Pompidou, njujorškog Muzeja moderne umjetnosti (MoMa), pitsburškog Umjetničkog muzeja Carnegie.

Godine 2003. izdane su mu monografije na engleskom, njemačkom, španjolskom i portugalskom jeziku, koje se također mogu vidjeti na izložbi, koja ostaje otvorena do 18. svibnja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!