KOLEKTIV WHW

Izniman uspjeh hrvatskih kustosica; od lipnja dolaze na čelo bečkog Kunsthallea

06.03.2019 u 15:01

Bionic
Reading

Tri članice domaćeg kustoskog kolektiva Što, kako i za koga / WHW, Nataša Ilić, Ivet Ćurlin i Sabina Sabolović, u lipnju 2019. preuzimaju vodstvo nad bečkom galerijom suvremene umjetnosti Kunsthalle Wien. Izabrane su između više od 80 kandidata iz cijelog svijeta.

Ovo će biti prvi put da Kunsthalle Wien vodi grupa kustosa, a zadatak će preuzeti tri od četiri članice WHW-a, Ivet Ćurlin, Nataša Ilić i Sabina Sabolović koje će na mjestu ravnateljica biti pet godina. Ana Dević će nastaviti voditi projekte kolektiva u Zagrebu.

Kunsthalle je smješten u samom centru Beča u dva prostora, u velikoj zgradi unutar kompleksa Museumsquartiera te u manjem paviljonu na Karlsplatzu. Osnovan je 1992. s namjerom da bude mjesto produkcije i izlaganja suvremene umjetnosti. Krećući od privremene strukture kontejnera, u međuvremenu je prerastao u ozbiljnu infrastrukturu koja proizvodi osam do devet ambicioznih izložbi godišnje te ima opsežni program edukacije i izdavaštva.

'WHW svoj predloženi program temelji na orijentaciji na teme relevantne u bečkom, regionalnom, i globalnom kontekstu; interesu za veze umjetnosti s društvenim i političkim kontekstom te na fokusu na nove umjetničke produkcije. Program namjeravamo razvijati kroz suradničke razmjene s nizom međunarodnih saveznika, ali nas zanima i razgovor s neistomišljenicima te gradnja institucije koja je odgovorna prema napetostima i polarizacijama koje trenutno obilježavaju suvremeno društvo', najavljuju iz WHW-a dodajući kako su to principi koje su razvijali i u radu u Zagrebu.

'Zato ovo međunarodno priznanje doživljavamo u tužnom nesrazmjeru s lokalnom valorizacijom rada WHW-a. Kulturna politika godinama samo pogoršava uvjete u kojima radi WHW, kao i većina kolega s kulturne scene. WHW već pet godina vodi Galeriju Nova bez ugovora za prostor i bez reguliranog statusa, usprkos mnogim molbama Gradskom uredu za kulturu da razriješi ovaj problem s pozicije kulturne politike – vrednujući doprinos galerijskog programa zagrebačkoj sceni. Sredstva koja Grad Zagreb i Ministarstvo kulture daju za izložbeni program WHW-a toliko su mala da ne pokrivaju ni pola bazičnih troškova čuvanja i tehničkog postava izložbi, te na taj način onemogućuju galeriji da bude upravo ono što je njena temeljna zadaća – podrška umjetnicima i proizvodnji novih umjetničkih radova. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva već nekoliko godina nisko ocjenjuje relevantnost i utjecaj udruge WHW te nam odbija institucionalnu podršku koju, kao što znamo, prema njihovoj analizi zaslužuje niz udruga konzervativnog usmjerenja. Smatramo da bi činjenica da će još jedan vrlo aktivan doprinos lokalnoj kulturnoj produkciji biti preusmjeren na inozemstvo, trebao potaknuti nositelje kulturne politike u Hrvatskoj da preispitaju uvjete rada na kulturnoj sceni', poručile su WHW-ovke.

U Kunsthalleu će naslijediti Nicolausa Schafhausea, koji je u lipnju 2018. objavio pismo i najavio da se s mjesta ravnatelja povlači tri godine prije isteka ugovora. Kao razlog, naveo je jačanje nacionalističkih politika u Austriji.

Kustoski kolektiv Što, kako i za koga / WHW, kao udrugu za vizualnu kulturu, Dević, Ćurlin, Ilić i Sabolović osnovale su 1999. u Zagrebu. Dosad su organizirale mnoge domaće i međunarodne izložbe i projekte u galerijama i muzejima u Ljubljani, Beču, Beogradu, Pragu, Kasselu, Grazu, Kopenhagenu i New Yorku, a od 2003. vode i program zagrebačke Galerije Nova.

Dobitnice su i nagrade Igor Zabel 2008., koja se dodjeljuje za izuzetne kulturne aktivnosti u centralnoj i jugoistočnoj Europi, a 2009. bile su kustosice jedne od najpoznatijih svjetskih izložbi suvremene umjetnosti, Istanbulskog bijenala. Njegovo 11. izdanje osmislile su pod naslovom 'Od čega čovjek živi?'. Bile su i povjerenice hrvatske izložbe na 54. Venecijanskom bijenalu 2011.