KULTURNJACI SUOČENI S EUROPOM

Kolektivna pamćenja potiskuju individualne memorije

  • Autor: Gordan Duhaček
  • Zadnja izmjena 25.11.2011 14:46
  • Objavljeno 25.11.2011 u 13:39
Europska unija

Europska unija

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

U Knjižnici Bogdan Ogrizović održana je tribina pod naslovom 'Suočavanje s Europom'. Pred brojnom publikom govorili su Andrea Zlatar, Ivan Lovrenović, Rastko Močnik i Vladimir Arsenijević, dok je raspravu moderirao kazališni kritičar Bojan Munjin

Hrvati su nekoć upozoreni da ne srljaju kao guske u maglu kada je riječ o osnivanju Jugoslavije. Naravno, s time se upozorenjem Stjepana Radića iz današnje perspektive može složiti ili ne, ali ostaje činjenica da se danas u Hrvatskoj baš i ne čuju uvjerljiva upozorenja kada je riječ o priključivanju države Europskoj uniji. Izostanak artikuliranog i argumentiranog euroskepticizma – koji se javlja tek kao floskula izvanparlamentarne desnice – zasigurno ne doprinosi tome da građani Hrvatske budu potpuno upoznati sa svim prednostima i manama ulaska u EU.

No ako se već nije pretjerano ozbiljno raspravljalo što predstavlja ulazak u EU, kao i ona sama, dok su pregovori trajali, svakako treba pokušati nadoknaditi bar dio propuštenog. U tom kontekstu bila je zanimljiva i tribina na temu 'Suočavanje s Europom', koju je u Knjižnici Bogdan Ogrizović moderirao Bojan Munjin. On je kao goste imao svojevrsne predstavnike četiri bivše jugoslavenske republike: iz Slovenije sociolog Rastko Močnik, iz BiH publicist Ivan Lovrenović, dok je Srbiju predstavljao pisac Vladimir Arsenijević, a Hrvatsku profesorica književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Andrea Zlatar

Rastko Močnik
je napomenuo da Slovenija može biti indikativan primjer kada je riječ o odnosu građana prema EU. Naime, samo godinu dana nakon ulaska u Europsku uniju većina je Slovenaca u anketama izražavala da nije sretna s tom odlukom, dok danas više nitko ozbiljan ne agitira za napuštanje tog saveza. Za Močnika je najveći problem to što 'nema europskog identiteta', osim 'za briselske birokrate', pa se tako različiti narodi Europe ne uspijevaju identificirati s tom ogromnom, nadnacionalnom konstrukcijom.

Močnik je upozorio da problem predstavljaju i nacionalne poduzetničke elite koje su nastale u državama nakon raspada Jugoslavije. 'Njihova je priroda rentijerska, nisu produktivni kapitalisti', smatra Močnik, koji za takav mentalitet među novim bogatašima krivi proces privatizacije. I zbog toga se Slovenija danas suočava s time da pripada drugoj ligi u Europskoj uniji (kao Rumunjska i Bugarska), a takve razlike među državama značajno produbljuje i kriza eura.
Andrea Zlatar je istaknula da se vodeći europski političari, poput njemačke kancelarke Merkel i britanskog premijera Camerona, u međuvremenu odriču multikulturalizma, iako bez njega nije moguće zamisliti EU. 'Sada se spominje interkulturni dijalog kao zamjena za multikulturalizam, no njega često vodi birokratska logika kvota', kaže Zlatar. U takvoj situaciji je problematična ideja europskog identiteta koji bi bio 'statičan i singularan', nego je poželjan proaktivni model koji se konstantno mijenja i nadopunjava.

Ipak, neka vrsta integrativnog europskog identiteta postoji već stoljećima, smatra Ivan Lovrenović, navodeći Rimsko Carstvo kao jedan od prvih pokušaja te vrste.

Zato Rastko Močnik upozorava da se s forsiranjem identiteta može i pretjerati, jer se tako 'rađa teror iznutra', a uostalom ne treba ni previše glorificirati zapadnu Europu koja je, smatra Močnik, 'nastala kao proizvod Marshallova plana i antikomunizma'.

Beogradski pisac Vladimir Arsenijević naglasio je aspekt pojedinca u priči o cijelom jednom kontinentu i njegovom političkom uređenju i budućnosti: 'Likovi u mojim knjigama nisu nikakvi heroji, oni pripadaju realnosti koju živimo. Danas se više ne može ni isključiti iz šire priče, nego smo ubačeni u velike recepte protiv svoje volje.'

Arsenijević napominje da EU znači i pretjerano uniformiranje ljudi i društva, navodeći kao primjer svoje iskustvo iz briselskih institucija, 'u kojima vladaju kravate', jednako kao što se tamošnja zračna luka sve više širi da bi uopće mogla osigurati transport desetinama tisuća eurobirokrata. Iz balkanske perspektive je nemoguće pričati o EU i Europi bez spominjanja traume koju izaziva putovanje s onu stranu Schengena.

Tako je i Andrea Zlatar istaknula da su 'redovi na aerodromima za one koji nisu iz EU-a uvijek duži', ali da ulazak Hrvatske u EU 'barem znači privid ravnopravnog sudjelovanja'. Ona također smatra da je jedan od velikih problema današnje Europe 'nametanje kolektivnih pamćenja, dok su individualne memorije potisnute'.

'Suočavanje s Europom' u Knjižnici Bogdan Ogrizović pokazalo se zanimljivom tribinom kojoj bi još više pomogla dinamičnija moderacija. O Europi se, naravno, i može i treba govoriti još više, i to ne samo pristojno-intelektualnim diskursom, nego i oštro-polemički. Da interes za temu itekako postoji, dokazuje dobar odaziv publike, kao i da onima koji nisu zauzeli mjesto za sjedenje nije bio problem stajati sat i pol. Jednako tako, publika se uključila u raspravu svojim pitanjima i primjedbama, po najboljim tradicijama europske demokratske prakse.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi