pravične naknade

Iznenadit će vas koliko novca dobivaju naši umjetnici za izlaganje u galerijama i muzejima, pitali smo ih do kada će to biti tako

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 07.07.2019 20:53
  • Objavljeno 07.07.2019 u 20:53
HDLU

HDLU

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Vodeće udruge likovnih i primijenjenih umjetnika u Hrvatskoj prije nekoliko dana objavile su preporuku domaćim muzejima i galerijama da umjetnicama i umjetnicima počnu plaćati za izlaganje. S potpisnicima tog apela razgovarali smo o njihovu akcijskom planu te smo pitali domaće umjetnike kakva su im iskustva s autorskim honorarima za izložbe u Hrvatskoj i inozemstvu

Svi koji sudjeluju u organizaciji i pripremi neke izložbe, kustosi, dizajneri, urednici kataloga itd., za svoj odrađeni posao redovito dobiju honorar, a umjetnici, dakle oni koji kreiraju sadržaj izložbe i zbog kojih na kraju krajeva ljudi na nju i dolaze, redovito ne dobiju ništa.

Taj paradoks, prisutan kako u Hrvatskoj, tako i vani, potaknuo je globalnu akciju 'Plati umjetnika sada!', koju je pokrenulo Međunarodno udruženje vizualnih umjetnika (IAA) s ciljem uvođenja naknade umjetnicima za izlaganje. U kampanju su se uključile i vodeće domaće udruge likovnih i primijenjenih umjetnika, na čelu s Hrvatskim društvom likovnih umjetnika (HDLU), te su objavili preporuku hrvatskim muzejima i galerijama da napokon uvedu honorare za izlaganje. Sljedeći korak, kako nam je rekla ravnateljica HDLU-a Ivana Andabaka, pokretanje je akcijskog plana koji je sada u početnoj fazi pripreme.

Vidljiv pozitivan pomak

U njegovoj razradi, objašnjava, oslonit će se na neke od primjera dobrih praksi iz Europe i svijeta, a iznos naknade tek treba odrediti. U početku će on biti preporučeni minimum, a krajnji je cilj uvođenje zakonskog minimuma. Namjera je da se naknade (su)financiraju iz sredstava javnog proračuna, što je praksa u svim zemljama i gradovima u kojima postoji zakonom ili pravilnikom regulirana ova obaveza. To znači da će u Hrvatskoj fokus biti na gradskim, odnosno na državnim muzejima, a sekundarni na ostalim izlagačkim prostorima koji svoj rad financiraju iz javnih izvora.

  • +10
  • +7

Ivana Andabaka

Izvor: Promo fotografije / Autor: IGOR

U samom HDLU-u, koji u svoja četiri galerijska prostora (Prsten, Bačva, PM i Karas) godišnje organizira četrdesetak izložbi, praksa plaćanja umjetnika za izlaganje dosad je bila raznolika, kaže Andabaka, ali 's vidljivim pozitivnim pomakom posljednjih godina'.

'U većini slučajeva samostalnih izložbi isplaćuje se honorar umjetniku za pravo predstavljanja djela javnosti, no u iznosima koji variraju ovisno o raspoloživom namjenskom proračunu', kaže Andabaka. Cilj HDLU-a je, dodaje, postići ujednačene iznose naknada prema razrađenim kriterijima za sve izložbe u organizaciji HDLU-a, uz izuzetak ‘skupnih izložbi na kojima je predviđeno natjecanje za novčane nagrade, što također nije praksa u svijetu’.

Da bi naknade mogli ujednačiti, objašnjava Andabaka, HDLU se može zalagati za manji broj izložbi godišnje (uz duže trajanje) kako bi se godišnja sredstva rasporedila na manje njih. Tu je i zalaganje za povećanje javnih sredstava za izložbe ili traženje novih načina samostalnog (su)financiranja izložbi.

‘Na tome HDLU tek sad može početi raditi, nakon petogodišnjeg uspješnog napora za saniranjem duga od preko 1.700.000 kuna, proizašlog iz rada prijašnje Uprave', kaže Andabaka.

HDLU je, kako objašnjava, kao hrvatski predstavnik međunarodne inicijative 'Plati umjetnika!', zbog značenja ove teme za sve umjetnike iz likovnog područja, u pripremu akcijskog plana uključio kolege iz ostalih strukovnih udruga, Hrvatsku udrugu likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH), Hrvatsko dizajnersko društvo (HDD), Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA), Hrvatsku udrugu likovnih umjetnika (HULU) Split, HDLU Istra, HDLU Rijeka, HDLDU i Hrvatsku sekciju Međunarodnog udruženja likovnih kritičara AICA, odnosno Klaster za likovno područje.

'Svijest o kupovanju radova kod umjetnika je nestala'

Sa spomenutim udrugama HDLU je, kaže Andabaka, već uspješno surađivao u radu na Zakonu o obavljanju umjetničke djelatnosti i zato su se u tom sastavu okupili i u ovoj inicijativi. Zakon o umjetnicima trenutno je u pripremi, a sigurno je bio i velik poticaj namjeri da se uvede naknada za izlaganje jer, prema aktualnoj verziji, od umjetnice ili umjetnika traži da mjesečno i u trogodišnjem razdoblju zarađuje u prosjeku 4254 kune bruto da bi mogla ili mogao ostvariti pravo na uplatu obaveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz državnog proračuna.

Taj zakonski minimalni financijski cenzus, međutim, zasniva se na uvriježenoj pretpostavci da likovni umjetnici zarađuju prodajom svojih djela, a to već dugo, pogotovo u uvjetima današnjeg gotovo nepostojećeg tržišta umjetnina, za većinu muzeja i galerija jednostavno ne vrijedi. Ili, kako je to naveo IAA, postojeći sustav zasniva se 'na slabašnoj nadi da će promocija, odnosno prepoznatost biti dovoljne da podignu tržišnu vrijednost umjetnika'. Za mnoge umjetnike to u praksi ne vrijedi.

Da je tako, potvrdila nam je i multimedijska umjetnica Dunja Janković te kaže da je nestala svijest o kupovanju radova od umjetnika.

Dunja Janković

Dunja Janković

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Boris Hoppek

'Većini ljudi to ni ne pada na pamet kad posjećuju izložbu, bez obzira na cijene radova', upozorava Janković, koja u Hrvatskoj nikad nije dobila naknadu za izlaganje, eventualno za neke projekte ili narudžbe. Vani je praksa raznolika, tvrdi.

'Ovisi o zemljama i vrsti projekta. Manje grupne izložbe u malim galerijama uglavnom ne nude naknade dok institucije plaćaju dosta dobro (ovisi i o vještini pregovaranja). Projekti, kao npr. izrada murala ili instalacije, također se dobro plaćaju. Većina galerija s kojima sam radila pokrivaju putne troškove i dio materijala, bez honorara, ali nude i veće šanse za prodaju radova', kaže nam Janković.

Simbolične cifre

Njena kolegica, slikarica Ana Ratković Sobota, u Hrvatskoj također nikad nije dobila novčanu naknadu za izlaganje, ali ni u inozemstvu.

Ana Ratković Sobota

Ana Ratković Sobota

Izvor: Pixsell / Autor: Slavko Midzor/PIXSELL

'Prilikom izložbe u Japanu, troškove prijevoza radova i kataloga podmirili su japanski organizatori, ali nisam dobila novčanu naknadu. Prošle godine, kad sam izlagala u Tivtu, bio mi je plaćen smještaj u Crnoj Gori, hrana u restoranima, obilazak Boke kotorske, prijevoz radova, ukratko svi troškovi. Iako nisam fizički dobila honorar, domaćini su to maksimalno kompenzirali gostoprimstvom i potrošili značajan novac na izlagače', rekla nam je Ratković Sobota.

Slikar Zlatan Vehabović rekao nam je da ni on nikad nije dobio honorar, kako ovdje, tako ni vani, dok slikar Stipan Tadić kaže da su mu neke galerije plaćale, 'čak češće nego što sam uopće očekivao', ali da su cifre bile simbolične. Slične, simbolične cifre dobivala je i slikarica Martina Grlić kad je imala samostalne izložbe.

Zlatan Vehabović na otvaranju svoje izložbe u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu 2018.

Zlatan Vehabović na otvaranju svoje izložbe u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu 2018.

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

'Iznosi su se kretali između 500 i 1500 kuna i puno je to ovisilo o budžetu galerije i senzibilitetu kustosa, tj. osobe koja vodi taj prostor. Skupne žirirane izložbe gotovo su uvijek, iz mog iskustva, bez honorara. Iznimka je ovogodišnji Zagrebački salon, na kojem su umjetnici dobili honorar', kaže nam Grlić, dodajući da i u inozemstvu najčešće nema honorara.

Ivana Andabaka za Zagrebački salon, koji spominje Grlić, potvrđuje da je HDLU isplatio honorare svim umjetnicima koji su izlagali. Radilo se o sponzorskim sredstvima u iznosu od 25.000 kuna. Prošle godine pak, jer je izostala potpora Ministarstva kulture, vlastitim su sredstvima platili troškove pet izložbi u Galeriji Karas, kaže nam Andabaka te dodaje da se umjetnicima uvijek nastoje osigurati i ostali troškovi, put, smještaj i transport rada, a neizostavan je katalog izložbe koji autor besplatno dobije u svim raspoloživim primjercima.

Martina Grlić

Martina Grlić

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL

Tiskanje kataloga umjesto plaćanja umjetnika

Upravo na ove 'ostale troškove' u priči oko naknada za izlaganje upozorava Vice Tomasović, predsjednik HULU-a Split, jedne od udruga iz Klastera. Oni umjetnici, tvrdi, koji dobiju honorar često ga moraju potrošiti na predgovor izložbe, spomenuti katalog, transport, put, smještaj i slično.

‘Na koncu autorski honorar ne bude naknada za rad umjetnika, već samo lakši način da galerija pokrije troškove organizacije', kaže Tomasović.

I Dunja Janković osvrnula se na pitanje dodatnih troškova za izložbe.

'U Hrvatskoj je normalna praksa tiskanje skupih kataloga umjesto plaćanja umjetnika. Lijepo ga je imati, ali po meni je nužnije osigurati egzistenciju umjetnicima nego taložiti stotine kataloga u kutijama', poručuje Janković.

Tomasović za HULU Split, koji ima dva izlagačka prostora, Salon Galić i Dioklecijanove podrume, kaže kako od 2016. plaćaju autorske honorare, a uz njih i ostale troškove, poput tiskanja kataloga, zatim kustosa, kojeg bira umjetnik, putnih troškova, smještaja, transporta radova, prijevoda te tehničara, dežurstava na izložbi itd.

'Dosad se radilo o simboličnom iznosu autorskog umjetničkog honorara u pravilu od 1000 kuna neto, a za posebne projekte koji imaju veće budžete pokrivali smo značajnije honorare umjetnicima i kustosima. Godišnje za isplatu autorskih naknada HULU daje oko petine ukupno ostvarenih sredstava na javnim natječajima, a cilj nam je sljedeće godine povećati iznos honorara umjetnicima', kaže Tomasović, dodajući da kad su krenuli s tom praksom, gotovo nijedna galerija nije plaćala umjetnike.

'Uspjeli smo dokazati da je moguće, unatoč znatno manjim sredstvima od onih kojima raspolažu muzeji i veće institucije’, kaže te dodaje da je prije svega bilo nužno potaknuti umjetnike da sami traže svoja radna prava, kao i senzibilizirati javnost za ovu problematiku.

‘S tim ciljem u Splitu smo 2017. ponovo pokrenuli koordinaciju strukovnih udruženja vizualnih umjetnika Hrvatske, koja u proširenom obliku sada djeluje kroz Klaster za likovno područje. Tada smo potpisali da galerije moraju isplaćivati honorar izlagačima ako žele da se smatraju relevantnima pri bodovanju umjetnika za Hrvatsku zajednicu samostalnih umjetnika', objasnio nam je Tomasović.

Vrlo mali budžeti za galerijske izložbe

Još jedna od udruga iz Klastera, HDD, ima specifičnu situaciju, kaže nam ravnatelj HDD galerije Marko Golub.

‘Bavimo se dizajnom, ne likovnom umjetnošću i izložbe koje radimo u pravilu nisu takve da na njih autor donese radove koje potom stavimo na zidove i postamente. Većina ih uključuje neki oblik istraživanja, konceptualizacije, nerijetko i novu produkciju, a dizajneri sami preuzimaju na sebe ulogu kustosa, istraživača, tekstopisca itd.’, kaže Golub i ističe da sve uključene autore HDD plaća za njihov rad, s time da taj honorar nije iskazivan kao naknada za činjenicu da imaju izložbu, nego za konkretne aktivnosti pisanja, istraživanja, koncipiranja izložbe, postava.

‘Pritom morate razumjeti da su, za razliku od velikih institucija, naši budžeti vrlo mali - za galerijske izložbe oni se kreću između 2000 i (ekstremno rijetko) 20.000 kuna, i unutar toga treba pokriti sve produkcijske troškove, tisak, tehniku, autorske honorare i slično', kaže Golub, ističući da se honorari za autore u HDD-u kreću između 1000 i 7000 kuna, ovisno o kompleksnosti i količini posla, ali i o ograničenjima budžeta.

Ponekad, iako jako rijetko, kaže Golub, dogodi im se da im je budžet nula kuna. Onda se moraju snalaziti, ali i u takvim situacijama uvijek plaćaju svu produkciju i važno im je da umjetnik nema nikakav vlastiti trošak.

Iz ULUPUH-a, koji je također u Klasteru, kažu kako sredstva za izložbu ili projekt uvijek raspoređuju u dogovoru s umjetnikom, a ako troškovnik to dozvoljava, umjetniku se isplaćuje honorar za likovni postav.

Kako to rade druge europske zemlje

Od zemalja koje su se aktivnije pozabavile rješavanjem ovog pitanja, a koje su najsličnije Hrvatskoj, ravnateljica HDLU-a Ivana Andabaka ističe Sloveniju, u kojoj postoje pisane preporuke za iznose honorara ovisno o vrsti izložbe, te ministarstvo kulture u svom natječaju za sufinanciranje izložbi potiče praksu uključenja honorara umjetniku uz iskazane iznose naknada: 500 eura za manju samostalnu izložbu, 1500 za veću samostalnu izložbu, 3000 eura za retrospektivu. Međutim, i u Sloveniji u praksi pitanje nije usklađeno s preporukama, kaže Andabaka, te od najuspješnijih modela ističe berlinski jer je gradska uprava razvila shemu kojom financira naknade umjetnicima koji izlažu u tom njemačkom gradu. Trenutni su iznosi 1500 eura za samostalnu izložbu, 500 eura za manju grupnu izložbu, 250 eura za veću grupnu izložbu, a godišnji gradski proračun za financiranje naknada iznosi im 400.000 eura.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!