Izložba se održava u vrijeme venecijanskoga Bijenala arhitekture i uklapa se u ovogodišnju temu 'Slobodan prostor' (Freespace), koju su odabrale i koncipirale umjetničke direktorice Yvonne Farrell i Schelly McNamara.

Na izložbi će biti izložen Richterov ključan arhitektonsko-urbanistički projekt: Sinturbanizam, utopijski projekt temeljen na istraživanju odnosa prostora, vremena, kretanja – onih elemenata koji utječu na svakodnevni ljudski život, ističu iz MSU-a.

Usto, bit će izloženi ključni umjetnički radovi iz ciklusa "Sistemske skulpture" i "Sistemske grafike", nastali šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

'Ideal Vjenceslava Richtera bio je stvaranje humanijeg i kvalitetnijeg života i društva u cjelini, a postići ga je želio eksperimentiranjem i istraživanjem, tražeći mogućnosti sinteze u arhitekturi, skulpturi i slikarstvu. Tako je nastao jedinstven i impresivan opus koji je danas u svijetu prepoznat kao originalan, vizionarski, utopijski. 'Predmet – to je sve! ... Predmet je i arhitektura i slika i plastika!' napisao je 1954. Richter u prvom poglavlju knjige 'Sinturbanizam',vrlo jasno izražavajući svoj stav i istraživački put utemeljen na sinteznom pogledu na svijet pri čemu sinteza nije samo praktično nego ponajprije idejno pitanje', stoj u najavi izložbe.

U vrijeme izložbe u zakladi Ateneo Veneto 18. listopada bit će organiziran okrugli stol posvećen Richterovu stvaralaštvu u kontekstu europske povijesti umjetnosti i arhitekture.

Kustosice izložbe su Vesna Meštrić i Snježana Pintarić, a realizirana je uz potporu Grada Zagreba i Ministarstva kulture te se održava pod pokroviteljstvomm Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Trstu.

Izložba je otvorena do 28. studenoga.

Vjenceslav Richter (1917.-2002.) arhitekt, umjetnik, slikar, grafičar, dizajner, scenograf, teoretičar, bio je suosnivač grupe EXAT 51 i Studija za industrijsko oblikovanje pedesetih godina, aktivan je sudionik međunarodnog umjetničkog pokreta Nove tendencija šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Autor je niza uspješnih i nagrađivanih arhitektonskih projekata izložbenih paviljona među kojima je paviljon za svjetsku izložbu u Bruxellesu 1958. i paviljon za XIII. trijenale u Milanu 1963/1964. Potom radi na projektu vizionarske arhitekture Sinturbanizam, a velik doprinos daje i znanstveno-istraživačkim tekstovima u kojima se intenzivno bavi mogućnostima sinteze arhitekture i različitih područja likovnosti.

U povijesti arhitekture upisani su njegovi važni projekti objekata javne namjene – Tvornica Saponia u Osijeku, Muzej za prostorne eksponate, Arheološki muzej u Aleppu, katolička crkva u Bibinju, Muzej revolucije u Beogradu i brojni drugi realizirani i nerealizirani. U njegovom opusu fascinantna je lakoća kojom je stvarao u najrazličitijim materijalima, pretvarajući na jedinstven način crteže u grafike, grafike u prostorne objekte, slikarstvo u arhitekturu.

Stvaralaštvo Vjenceslava Richtera uvijek je bilo na granici između mogućeg i utopijskog, arhitekture i likovnosti. Njegov cjelokupan opus potvrđuje izjavu da su ga uvijek privlačile one teme kojima se nitko nije bavio, za što je najbolji primjeri antigravitacijska skulptura, gravitacijski crtež, prostorna slika, podjela kruga na 512O i sl.

Nakon zagrebačke retrospektivne izložbe održane 2017, koja je ove godine bila postavljena i u Neue Galerie u Grazu, stvaralaštvo Vjenceslava Richtera prikazano je ljetos na izložbi u Wevelgemu u Belgiji – gdje se nalazi jedini sačuvani izložbeni paviljon, na listi je zaštićenih kulturnih dobara, a njegovi ključni projekti dio su velike izložbe posvećene jugoslavenskoj arhitekturi "Toward a Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948-1980" koja se održava u njujorškoj MoMA-i.