GLAZBENA NAJAVA

Ivan Repušić, Sonja Runje i Stanko Madić uz Simfonijski orkestar HRT-a u ciklusu Kanconijer

30.03.2021 u 15:40

Bionic
Reading

Koncert Simfonijskog orkestra HRT-a iz ciklusa Kanconijer održat će se u srijedu 31. ožujka u 20 sati u crkvi sv. Blaža u Zagrebu, bez publike, u skladu s epidemiološkim mjerama, uz televizijsko i radijsko snimanje

Ivan Repušić, jedan od najistaknutijih i najuspješnijih hrvatskih dirigenata, šef dirigent Orkestra Minhenskog radija, prvi stalni gost dirigent Njemačke opere u Berlinu i donedavni glavni glazbeni ravnatelj Državne opere Donje Saske u Hannoveru, ponovno će stati na čelo Simfonijskog orkestra HRT-a.

Pridružit će mu se istaknuti solisti: mezzosopranistica Sonja Runje koja, uz usavršavanje kod Eve Blahove u Bratislavi, niže sve više uspjeha u domovini i inozemstvu, te violinist Stanko Madić, koji nakon Državne kapele Dresden te Državne filharmonije Nürnberg, od 2018. djeluje kao prvi koncert-majstor Orkestra Minhenskog radija i kao solist nastupa diljem svijeta.

Program svojim kontemplativnim sadržajem tematizira pasiju i širi kontekst korizme: Stabat Mater Antonija Vivaldija, Koncert za violinu i orkestar „Daleka svjetlost“ Pēterisa Vasksa te Adagietto iz Pete simfonije Gustava Mahlera. Antonio Vivaldi uglazbio je jedan od najpotresnijih kršćanskih himana – onaj o patnji Djevice Marije za razapetim joj sinom, Isusom Kristom – upotrijebivši prvih deset strofa, i to za solo alt i orkestar.

Uzvišenog i tragičnog ozračja s vokalnom dionicom koja uvelike podsjeća na instrumentalne, skladatelj je svoj Stabat Mater namijenio izvedbi u Brescii 1712. godine, a ponovno je otkriven tek u prvoj polovici 20. stoljeća, zajedno s drugim Vivaldijevim djelima, u čemu je važnu ulogu odigrao skladatelj i dirigent Alfredo Casella. U jesen 1996., na molbu Gidona Kremera, latvijski skladatelj Pēteris Vasks počeo je pisati violinski koncert Daleka svjetlost, i to pod utjecajem Kremerove knjige Trenuci iz djetinjstva koju je tada čitao.

Polusatno, jednostavačno djelo temelji se na temi koja „dolazi iz tišine i vraća se u tišinu, puna idealizma i ljubavi, katkad melankolična i dramatična“. Djelo je dovršio na proljeće 1997., a praizveli su ga Gidon Kremer i Kremerata Baltica u Salzburgu. Kompleksna,nabujala glazba Mahlerove peterostavačne Pete simfonije, kao četvrti stavak sadrži glasoviti Adagietto – jedan od najljepših skladateljevih izraza glazbenog sanjarenja, ali i izraz ljubavne čežnje za odabranicu Almu, pri čemu je postigao izvanredan učinak beskonačnosti i bezvremenosti. Snimka koncerta će se emitirati u četvrtak, 1. travnja u 20 sati na Trećem programu Hrvatskoga radija, te u petak, 2. travnja u 16.50 na Trećem programu Hrvatske televizije.