IZLOŽBA U ZAGREBU

[FOTO] Ovako su izgledala prva kupališta na Jadranu: U more se ulazilo po rasporedu, a posebno se pazilo da nema 'priljepčivih' bolesti

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 09.08.2020 18:26
  • Objavljeno 09.08.2020 u 18:26
Kupalište u Senju

Kupalište u Senju

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: MGZ

Muzej grada Zagreba za ljetne mjesece, od 13. kolovoza do 13. rujna, nudi izložbu o prvim kupalištima duž jadranske obale, koja su nekoć bila središta društvenog života svojih zajednica, mjesta druženja i zabave. Koja su najstarija, kako su izgledala i bila organizirana, pitali smo kustosicu MGZ-a Vesnu Leiner

'Iz perspektive trenutačne zdravstvene situacije vezane uz epidemiju virusa Covid-19, zanimljivo je primijetiti kako se u tom razdoblju vodilo računa o zdravstvenoj sigurnosti i prevenciji; bilo je vrlo važno da je mjesto zdravo. Informacije o tome redovito su objavljivane u tiskovinama, posebice da u određenom turističkom mjestu nema malarije i tuberkuloze te priljepčivih (zaraznih) bolesti', kaže nam Vesna Leiner, muzejska savjetnica pedagoginja Muzeja Grada Zagreba o gostujućoj izložbi 'Hrvatska jadranska kupališna baština', izvorno predstavljenoj prošle godine u Hrvatskom muzeju turizma iz Opatije.

Prva kupališta na Jadranu, različite namjene, veličine i konstrukcije, građena su krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a danas je od njih, nažalost, vrlo malo toga ostalo sačuvano.

'Pula je svoje prvo javno kupalište, usidreno na drvenoj platformi, dobila davne 1865. Do kraja 19. stoljeća izgrađeno ih je još četri, pa tako i Vojno kupalište sa školom plivanja, izgrađeno 1886. Opatija je svoje prvo kupalište, Angiolinu, dobila 1884., a do kraja stoljeća imala ih je ukupno šest. U zadnjem desetljeću 19. stoljeća kupališta su izgrađena i u Poreču, Lovranu, Rijeci, Kraljevici, Crikvenici, Novom Vinodolskom, Rabu, Zadru, Splitu i Dubrovniku. U razdoblju od sredine 1870-ih godina pa do kraja 19. stoljeća, izgrađeno je ukupno 26 kupališta', kaže Leiner.

Kultno kupalište Angiolina u Opatiji prije nekoliko je godina obnovljeno u retro stilu. Izgrađeno je 1884., 1904..nadograđeno, da bi 1989. do pepela izgorjelo u požaru

Kultno kupalište Angiolina u Opatiji prije nekoliko je godina obnovljeno u retro stilu. Izgrađeno je 1884., 1904..nadograđeno, da bi 1989. do pepela izgorjelo u požaru

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: MGZ

Ljekovito more

Na razvoj mreže kupališta na jadranskoj obali u 19. stoljeću utjecala je gradnja kopnene i pomorske prometne infrastrukture, ali i popularnost balneologije, znanosti koja proučava metode liječenja s pomoću prirodnih mineralnih voda i muljeva i dokazuje ljekovitost i blagotvornost prirodnih resursa, mora, sunca, zraka, pijeska.

'Prvi dolasci na more vezani su uz lječilišni turizam zbog prirodnih ljekovitih čimbenika (more, sunce, zrak, mediteransko raslinje ...) u čijem je sklopu izgrađen i kupališni paviljon. Lječilišna, odnosno turistička klijantela dolazi iz srednjoeuropskog prostora', kaže Leiner dodajući da je Opatija bilježila najveći rast turističkog prometa. U njoj je 1899. boravilo 14.865 turista s ostvarenih 333.000 noćenja.

  • +5
  • +2

Stara kupalište na Jadranu

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: MGZ

Domaće stanovništvo, objašnjava, vrlo se brzo prilagođavalo novoj djelatnosti, iznajmljujući vlastite kuće i postelje, a zatim i ulažući, preuređujući bogatije kuće i gradeći nove, namijenjene smještaju i zabavi gostiju, pa domaći kapital ima udio u izgradnji restorana, pansiona, hotela, kupališta i drugih sadržaja.

'U turističkim mjestima počinju se otvarati pošte, ljekarne, knjižare, pojačava se lokalni prijevoz ... Osnivaju se i društva za uljepšavanje mjesta, koja okupljaju domaće pionire turizma. Zadatak im je bio pošumljavanje, uređenje šetnica na kojima se postavljaju klupe, kandelaberi, kante za smeće, izgradnja kupališta te turistička promidžba', kaže Leiner.

Mjesto druženja i zabave

Početkom 20. stoljeća, do Prvog svjetskog rata, i dalje se gradilo najviše kupališta na sjevernom Jadranu, ukupno njih 29. U razdoblju između dva svjetska rata, od Pule do Cavtata izgrađeno je 21 kupalište.

'Kupališta su se nalazila na hridima ili neposredno uz more, na izuzetno izloženim pozicijama pa su pod utjecajem mora bila podložna brzoj devastaciji. Kupališne kućice, koje i danas možemo vidjeti na jadranskoj obali, građene su od kamena, betona i drveta. Sve se gradilo u skladu s konzervatorskim uvjetima i brigom o očuvanju kulturne i prirodne baštine', kaže Leiner dodajući kako su morske kupališne građevine bile neizostavan dio urbanističke arhitekture, odnosno urbanizma turističkih mjesta.

'Na starim razglednicama, gledajući s mora, dominiraju upravo ta kupališta. Ona su - osim primarne namjene - bila i mjesta koja su imala javnu društvenu okupljališnu funkciju. Tu su se održavale različite priredbe, društvene igre i sportska događanja. Veći dio ljetnog odmora ljudi provode na kupalištima, opremljenima raznim napravama za zabavu i igru. Na njima se, uz kupanje i sunčanje, vodio intezivan društveni život zajednice - druženja i zabave. To je prostor slobode i dokoličarenja.', kaže Leiner te objašnjava kako se ulaz za građane, ulaznina, u pravilu naplaćivao, kao i korištenje kabina, posudba kupališnog rublja, iznajmljivanje raznih kupališnih rekvizita i plovila.

Hrvatske banje, kupalište koje je 1900., ispred današnjeg Hotela Zagreb, izgradila crikvenička Općina

Hrvatske banje, kupalište koje je 1900., ispred današnjeg Hotela Zagreb, izgradila crikvenička Općina

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: MGZ

Opasnost od morske nemani

'Iz onodobnih reklamnih materijala i vodiča saznajemo da su kupališta bila dobro opremljena raznim sadržajima (ugostiteljskom ponudom, frizerskim salonima, brijačnicama, fotografskim ateljeima), a sadržavala su i raznovrsne kupelji te raspoložive kabine za presvlačenje i terase za sunčanje', kaže Leiner.

Kupališta su u početku imala stroga pravila ponašanja, koja su sputavala druženje žena s muškarcima. U početku masovnog kupanja u moru tako su bili odvojeni prostori za žene i muškarce ili je postojao raspored kupanja.

'Moda kupaće odjeće slijedi trendove ležernijih odnosa među spolovima. Vodila se briga o kupačima na kupalištu i moru, te higijeni i čistoći. Svako kupalište imalo je pravilnik o radu kupališta i uprave, kao i kupališni red istaknut na vidljivom mjestu. Stroga pravila i zakoni propisivali su mjere sigurnosti na kupališnim prostorima, počevši od same kupališne građevine do sigurnosti kupača. Također se vodilo računa o pravodobnoj informiranosti kupača o opasnosti od morske nemani (morskog psa)', kaže Leiner.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!