Interdisciplinarna izložba 'Kritički turizam', koja na primjeru Korčule propituje neplansku turistifikaciju, njezine društvene i estetske refleksije, kao i monokulturu turizma u Hrvatskoj, otvara se u subotu, 12. srpnja u Galeriji 90-60-90 u zagrebačkom Pogonu Jedinstvo
Kroz radove nastale u produkciji ili koprodukciji udruge siva) (zona, prostora suvremene i medijske umjetnosti iz Korčule izložba sagledava utjecaj turizma na grad koji izgleda bajkovito, dok poneke ruševine i zapušteni prostori tek pojačavaju suvremenu romantiziranu predodžbu srednjovjekovnog grada.
"Kao i u sličnim manjim mjestima s naglašenim povijesnim nasljeđem, ne čudi da se lokalno stanovništvo pretjerano identificiralo s gradom te se, previđajući trenutačno loše stanje gradske infrastrukture koja se u prenapučenim ljetnim mjesecima redovno raspada, duhovno hrani ljepotom iz prošlosti, na kojoj posljednjih desetljeća želi i ekonomski profitirati preko turizma", ustvrdio je u najavi izložbe njezin kustos Darko Fritz.
'Diznifikacija'
Po njegovim riječima, s obzirom na to da su lokalna brodogradnja i ostale gospodarstvene djelatnosti gotovo iščeznule, turizam je postao glavni fokus građana i institucija koje bi se trebale brinuti o javnom interesu, a stanovništvo i lokalna uprava ne žele vidjeti negativne posljedice totalne turistifikacije bliskih gradova Dubrovnika i Venecije i devastaciju prostora te ekonomsku neodrživost monoekonomije koju je prouzročio turizam.
"Budući da ne postoje dugoročne smjernice o kulturnom turizmu ni kulturne politike na lokalnom ili državnom nivou, otvorio se prostor za razne (kvazi)kreativne industrije i populističke programe kao što su inscenacije povijesnih vojnih bitki ili nekih izmišljenih kvazipovijesnih prikaza i priča, kao što je ona lokalna da je Marko Polo rođen u Korčuli. Taj je proces nazivan diznifikacijom, prema Disneylandu, fizičkom gradu koji uprizoruje fikciju", istaknuo je.
Izložba donosi odabir radova umjetnika koji na kritički način tematiziraju turizam i njegove negativne posljedice, s naglaskom na poimanje zajedničkih dobara neke zajednice, kao što su javni prostor i infrastruktura.
Izlažu Boris Cvjetanović, Jana Dabac, Vitar Drinković, Katerina Duda, Darko Fritz, Dina i Vedran Gligo, Igor Grubić, Božena Končić Badurina, Andreja Kulunčić, Jelena Lovrec, Maja Marković, Ilija Šoškić, Vice Tomasović te projekt Reciplaža, koji čine Valerija Jurjević, Sanda Hančević i Darko Fritz, ujedno i jedan od članova Udruge siva) (zona, uz još dvoje izlagača, Editu Pecotić i Ivana Ramljaka.
Udruga siva) (zona provodi višegodišnja istraživanja kroz programe "Povijest suvremenosti" i "Kritički turizam", među kojima su "Industrijska baština otoka Korčule", "Međunarodni susreti umjetnika u Veloj Luci, 1968. - 1972." te istraživanje o arhitektu i dizajneru Bernardu Bernardiju.
Ona je potaknula produkciju umjetničkog plakata Igora Grubića vezana uz Korčulansku ljetnu školu i časopis Praxis, i predstavila filmska djela Mihovila Pansinija, kao i istraživački projekt "Kinematografija jadranskih otoka".
Izložba ostaje otvorena do 20. srpnja.