u lipnju

Dramski diptih 'Aretej' i 'U agoniji' u režiji Ivice Buljana premijerno u HNK-u Zagreb

  • Autor: D. Su./Hina
  • Zadnja izmjena 12.05.2021 15:55
  • Objavljeno 12.05.2021 u 15:55
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Sljedeća dramska premijera Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu bit će, 8. lipnja, diptih drama "Aretej" i "U agoniji" Miroslava Krleže u režiji Ivice Buljana.

Prvog listopada 1939. godine, na dan kad je nacistička Njemačka okupirala Varšavu, Bertold Brecht počeo je pisati svoje najpoznatije, a i zasigurno najvažnije antiratno dramsko djelo dvadesetog stoljeća, "Majku Hrabrost i njezinu djecu". Užasnut mrakom koji je počeo gutati Europu, Brecht poseže za povijesnim materijalom Tridesetogodišnjeg rata kako bi o vremenu u kojem se našao, mogao progovoriti neposredno, artikulirano i kirurški precizno.

Negdje u slično doba Miroslav Krleža razmišlja o svom novom dramskom tekstu za koji još nema jasan okvir. Isti prizor koji kroz svoje naočale gleda Brecht, zatiče i njega, te obojica ulaze u retorički obračun sa zbiljom. Brecht u svom književnom itinereru odlazi na fronte sedamnaestoga stoljeća, Krleža se udaljava nekoliko historijskih koraka dalje i kao vrijeme radnje za svoju novu dramu, koju će dovršiti tek dvadesetak godina poslije, vraća se u doba perifrastičnih konjugacija i akuzativa s infinitivom, u doba sumraka rimskoga carstva.

Ivica Buljan

Ivica Buljan

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HNK Zagreb

Kako se ističe u najavi, iz takve pozicije epskog poniranja u sadašnjost, godine 2021., autorski tim nove predstave Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu poseže za dramskim tekstovima Miroslava Krleže, dramom "U agoniji" te posljednjom dramom koju je pisac napisao, "Aretejem".

S jedne strane, riječ je o lektirnom naslovu čiji su likovi postali konstitutivnim dijelom hrvatske dramske paradigme, a s druge, radi se o jednom od kurioziteta autorove bibliografije, o drami koja se nakon praizvedbe 1959. i slavne ambijentalne režije Georgija Para, tek sada vraća na matičnu pozornicu HNK.

Naizgled možda nepovezive drame koje tek objedinjuje Krležino autorstvo, redatelj Ivica Buljan sastavlja i suprotstavlja u diptih dvaju samorazarajućih sudskih procesa. Prvi je intimni, drugi je globalni. Prvi je jedna međuljudska maligna infekcija, drugi je društvena smrtonosna gangrena koja raste do agonije čitave jedne civilizacije. Prvi je ibsenovsko poniranje u mrak koji se sakrio u čovjeku, drugi je pokušaj odgovora na pitanje otkuda taj mrak dolazi.

Alma Prica

Alma Prica

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HNK Zagreb

Dok je "U agoniji" drama čiji zeitgeist podnosi Straussa i sav kič koji s njim dolazi, "Aretej" je iskorak u vremena u kojima čovjek te pitanja koje postavlja postaju sistemski zaprljanija, dublja, a tektonika ljudskoga postojanja već je prodrmana atomskim bombama i Schoenbergovom dodekafonijom.

"Ono što te dvije drame naoko razdvaja, definitivno sintetizira vrijeme u kojem živimo. Sentimentalnost plemstva na izdisaju '20-ih te gorka ironija obrazovanih intelektualaca bez obiteljskog pedigrea na vratima drugog svjetskog rata, upravo zajedno inscenirane kreiraju našu globalnu ali krajnje individualiziranu atmosferu ulaska u maglovito središte 21. stoljeća, kad će ljudska ruka ili postati faktor pozitivnih promjena ili će se zauvijek upisati u vremensku crtu Zemlje kao jedna slučajna majmunska anomalija", poručuju iz HNK-a Zagreb.

Ksenija Marinković

Ksenija Marinković

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HNK Zagreb

Ivica Buljan je u Krležinom diptihu okupio vrhunsku umjetničku ekipu. Lauru Lenbach iz drame "U agoniji" glumi Nina Violić, baruna Lenbacha i Ivana Križovca utjelovljuju Krešimir Mikić i Livio Badurina, a rusku groficu Madlen Petrovnu glumi Ksenija Marinković.

Apatride, europske medicinske disidente u političkom egzilu iz drame "Aretej" igraju Alma Prica i Ksenija Marinković, naslovnog Areteja glumi Milan Pleština dok Jadranka Đokić igra njegovu ženu, Liviju Ancilu. Rimske vojnike iz ranog kršćanstva te ugledne liječnike iz vremena fašizma glume Lana Barić, Mislav Čavajda, Vlasta Ramljak, Vanja Matujec, Dušan Bućan, Damir Markovina, Filip Vidović, Ivan Colarić, Marin Klišmanić i Tin Rožman.

Prvi put na sceni HNK scenografiju radi konceptualni umjetnik Dalibor Martinis, dramaturgiju i adaptaciju teksta Vid Adam Hribar, kompozitor je Mitja Vrhovnik Smrekar. Kostimi su kreacija Ane Savić Gecan, a oblikovatelji svjetla i videa su Sonda Trinajst i Toni Soprano Meneglejte.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!