Kako se ističe u najavi, sezonu u kojoj je Ulysses punoljetnost obilježio premijerom Euripidove drame 'Bakhe' u režiji Lenke Udovički, uz niz repriznih predstava, koncerata i gostovanja, već treću godinu zaredom tradicionalno zatvara zagrebački HNK. Prošle godine kraj Ulyssesove sezone obilježila je izvedba predstave Mate Matišića 'Ljudi od voska' u režiji Janusza Kice, a godine 2016. predstava Tene Štivičić 'Tri zime' u režiji Ivice Buljana.

Predstava o zabranjenoj ljubavi između sredovječne žene i mlađahnog Roma, o političkim skandalima i izbjeglištvu, nastala po istoimenu nagrađivanu romanu Kristijana Novaka, praizvedena je na zagrebačkoj sceni koncem 2017., te je u pola godine izvođenja postigla izniman uspjeh kod domaće i inozemne publike te službene kritike.

'Protagonisti ovoga briljantnog Novakova romana čine nevjerojatnu galeriju likova koju prepoznajemo iz strahova današnjice, a uokvireni su u majstorsko fikcijsko tkanje', stoji u najavi.

Priče se račvaju i na kraju spajaju oko krvavog ubojstva. Raskošna naracija obuhvaća precizno ispripovijedane biografije iz četiri kulturološka kruga. Novakov je roman precizna socijalna i emotivna topografija identiteta. Jedan je većinski bijeli, ali dolazi iz panonske provincije, drugi je romski, iz istoga kraja, treći predstavlja onaj državni hrvatski, predstavljen preko vlasti iz Zagreba, a četvrti izbjeglički, kurdski.

'Novakovi osebujni antijunaci nisu tipizirani predstavnici svoje etničke ili socijalne skupine, oni su plemeniti marginalci koji svojim ponašanjem odudaraju od stereotipa i na empatičan način ruše slike o predrasudama koje društvo gaji o njima', napominje se u najavi.

Romanu golem scenski potencijal prije svega daje raskošan autorov stil sagrađen od elemenata krimića, melodrame, dokumentarnog materijala, socijalne drame, s elementima popularne (sub)kulture, koji uključuje i romske pjesme, od kojih je najpoznatija i naslov romana.

Dramatizaciju romana napravio je Ivor Martinić, jedan od najzapaženijih hrvatskih dramatičara čiji tekstovi osvajaju svjetske pozornice. Scenografiju potpisuje Aleksandar Denić, kostimografiju Ana Savić Gecan, glazbu Mitja Vrhovnik Smrekar, a koreografiju Leo Rafolt.

Uz Ninu Violić (Milena) i Filipa Vidovića (Sandi), kojemu je to debitantska uloga na sceni zagrebačkoga HNK, u predstavi se izmjenjuje još 32 glumaca igrajući sve zajedno četrdesetak uloga: Alma Prica (Albina), Siniša Popović (Hamer), Krešimir Mikić (Bule), Goran Grgić (Padolek), Bojan Navojec (Starješina), Dušan Bućan (Nuzat), Franjo Kuhar (Japica Rudolf), Luka Dragić (Plančić), Ivan Glowatzky (Milenin brat), Barbara Vicković (Milenina šogorica), Ana Begić (Fanika), Ksenija Marinković (Fanika starija), Livio Badurina (Đani), Nikša Kušelj (Nikola), Vlasta Ramljak (Dragica), Mirta Zečević (Jadranka), Jelena Perčin (Goga), Kristijan Potočki (Štoplinof Drago), Dora Lipovčan (Eliza), Alen Šalinović (Policajac), Luca Anić (Dilara), Damir Markovina (Hasan), Nikša Kušelj (Grk Papous), Silvio Vovk (Prevoditelj), Slavko Juraga (Taradi), Ivan Jončić (Načelnik policije), Zijad Gračić (Patolog), Tin Rožman (Mirza), Ugo Korani (Tompo), Matija Čigir (Azad) i Ivan Colarić (Jasmin).