Za svakoga tko je odrastao ili studirao u Zagrebu, jedno od ključnih mjesta sazrijevanja – prostor prvih koncerata, prvih tuluma i prvih ozbiljnih susreta s glazbom i scenom – već je pedeset godina kotlovnica u Unskoj 3, dom Kluba studenata elektrotehnike (KSET). Najstariji studentski klub u Hrvatskoj osnovan je 1969. godine, a od 1976. djeluje u industrijskom prostoru koji je s vremenom prerastao svoju izvornu funkciju i postao jedno od ključnih uporišta zagrebačke alternativne i nezavisne scene.

KSET, međutim, nikada nije bio samo klupski prostor. Mjesto susreta različitih glazbenih ukusa, generacija i subkultura, oduvijek je bio i prostor učenja, eksperimenta i zajedničkog rada. Njegov identitet izgrađen je na kontinuiranom, nesebičnom volonterskom angažmanu generacija studenata koji su kroz rad u deset sekcija oblikovali program, infrastrukturu i zajednicu Kluba. Na tim temeljima KSET djeluje i danas, okupljajući oko 300 aktivnih volontera, što ga čini rijetkim primjerom dugotrajnog studentskog samoorganiziranja u domaćem kulturnom kontekstu.

Zbog početka obnove zgrade FER-a, Klub je u kolovozu 2023. privremeno napustio svoj matični prostor, no nije izgubio kontinuitet rada ni entuzijazam – svoje je aktivnosti nastavio kroz suradnje s drugim zagrebačkim koncertnim prostorima, dodatno potvrđujući da je KSET prije svega zajednica ljudi i znanja, a tek potom fizička lokacija. Uoči proslave 50. obljetnice boravka u kotlovnici, koja će se tijekom 2026. godine obilježiti cjelogodišnjim programom KSET50, s Katjom Jukić, voditeljicom večernjeg programa KSET-a, popričali smo o nasljeđu Kluba, izazovima rada u izmijenjenim okolnostima te načinima na koje KSET danas promišlja svoju publiku, programe i budućnost.

KSET 50. obljetnicu slavi izvan matičnog prostora, koji je 2023. napustio zbog obnove FER-a. Kako je to privremeno "beskućništvo" utjecalo na program i identitet Kluba – je li vas ograničilo ili vas natjeralo da jasnije definirate što KSET jest izvan svojih zidova? Kako danas funkcionirate u novim okolnostima, kakav je odnos s FER-om i postoji li okvirni plan povratka u matični prostor?

Tako je – pripremamo program kojim ćemo tijekom čitave 2026. godine slaviti 50 godina postojanja KSET-a. S obzirom na to da KSET čine isključivo studenti volonteri, i da Klub već pola stoljeća funkcionira samo na entuzijazmu mladih ljudi koji nastoje nešto naučiti i stvoriti u zajednici, selidba iz našeg matičnog prostora, voljene kotlovnice u kojoj se KSET nalazi od 1976. godine, stavila je pred nas velike izazove. Naime, nakon višemjesečne potrage, nismo uspjeli pronaći adekvatan zamjenski prostor u gradu. Trenutno smo smješteni u poslovnom prostoru na adresi Strojarska 12b, no ondje ne možemo održavati koncerte ni slične aktivnosti, pa nam služi samo kao prostor za sastanke, radionice i slične evente ili mirnija druženja.

Ipak, nakon nešto više od godinu dana koncertne pauze, u suradnji s drugim zagrebačkim klubovima i suradnicima uspjeli smo upogoniti koncertni program, stoga se i dalje trudimo biti prisutni na zagrebačkoj glazbenoj sceni te na taj način educirati novije članove KSET-a. Iznimno smo zahvalni svim suradnicima koji su prepoznali važnost KSET-a i na bilo koji nam način izašli u susret. Nova je situacija donijela sijaset novih izazova kao što su veći troškovi same organizacije i prijevoz opreme, ali najvažniji nam je cilj održavanje tog osjećaja zajedništva, entuzijazma, elana i KSET-ovskog mindseta, kakav se može susresti u zaista rijetkim kolektivima i udrugama.

Svakim eventom nastojimo potaknuti volontere na sudjelovanje, učenje i razvoj, naravno – ovisno o područjima njihovih interesa. Smatram da smo dokazali da KSET nije prostor, već ljudi: odličan je primjer toga i činjenica da smo pokrenuli i novi festival KSET na Krku, koji se ove godine održao po drugi put i na taj način učimo savladati brojne nove izazove, a učimo puno i o publici ovih prostora. KSET i FER oduvijek djeluju u sinergiji i trenutno smo u iščekivanju novosti i informacija vezano s obnovom. Nadamo se što skorijem povratku u kotlovnicu!

Tijekom 50 godina, klub je izrastao u organizacijski složen sustav s brojnim sekcijama i velikim projektima. Kako se danas donose programske i organizacijske odluke unutar Kluba, koliko se taj model razlikuje od ranijih razdoblja i što vam se pokazalo kao njegova najveća snaga, ali i potencijalna slabost? Postoji li točka do koje KSET može rasti i profesionalizirati se, a da pritom ne izgubi ono zbog čega je nastao – studentsku autonomiju i eksperiment?

KSET je još uvijek studentska inicijativa, neprofitna udruga! Financiramo se isključivo javnim natječajima, pisanjem projekata i sponzorstvima, a svi su članovi volonteri koji ulažu svoje vrijeme, energiju i volju u svaki projekt. To je naša najveća snaga ali i slabost, jer se u trenutnoj situaciji moraju ulagati dodatni napori i resursi kako bi se taj entuzijazam održao. KSET se sastoji od 10 sekcija – Biciklističke, Disco, Dramske, Fotografske, Glazbene, Media, Planinarske, Računarske, Tehničke i Video sekcije – pri čemu je najmlađa Media sekcija, osnovana 2023. godine, u kojoj djeluju dva tima – PR i dizajn, a Klub trenutno čini više od 200 volontera. Svaka sekcija ima svog voditelja koji zajedno čine Savjet, a kako bi sve funkcioniralo, Klub ima svoju hijerarhiju: na čelu je Uprava koju čine voditeljica kluba, tajnik i blagajnica, a ja se trenutno nalazim na poziciji voditeljice Program tima koji je zadužen za organizaciju evenata, ponajprije koncerata i festivala.

To se vodstvo gotovo svakih godinu dana izmjenjuje, a članovi se dijele prema iskustvu i aktivnosti na redovne, punopravne i počasne članove, među kojima potonji više nisu aktivni jer nisu više studenti, ali su svojim radom 'zadužili' Klub i uvijek su tu kada trenutni članovi zatrebaju savjet i vodstvo. Kao najveća se snaga KSET-a tijekom 50 godina pokazala upravo volja mladih za učenjem, rastom i stvaranjem kreativnog i kulturnog prostora kakav u brojnim sredinama često nedostaje. Gdje još studenti sa svojih dvadesetak godina imaju priliku organizirati festival – od faze fundraisinga do bukiranja, grafičkog dizajna, PR-a, hospitalityja, čitave logistike, toniranja ili slaganja pozornice i spajanja razglasa?!

Čini mi se da je KSET jedinstveno mjesto koje se tijekom 50 godina razvilo u pravi inkubator kulturnih djelatnika koji mladima nudi prostor za učenje i usvajanje neprocjenjivih vještina, ali i kreativno izražavanje. Upravo je ta činjenica ono što nas gura dalje i ne dopušta nam da odustanemo ni sada kada je, u odnosu na neka druga vremena, zaista teško zadržati taj identitet i prenositi ga novim generacijama. KSET je izrastao u jednu profesionalnu udrugu, sva su se znanja i iskustva stjecala i prenosila desetljećima, s jedne generacije na drugu, ali mislim da i dalje ima taj studentski feeling eksperimentiranja, učenja u procesu i određene slobode koju možda neki drugi prostori ne mogu imati.

Pola stoljeća djelovanja obilježavate programom KSET50, oslanjajući se na nasljeđe koje je oblikovalo brojne generacije. Kako ste u tom konceptu balansirali između hommagea nasljeđu i potrebe da program ostane relevantan za današnje studente? Publika KSET-a danas nije ista kao prije 20 ili 30 godina – mijenjaju se navike, očekivanja i odnos prema klupskom prostoru... Kako te promjene utječu na programske odluke i na način na koji KSET komunicira s publikom?

Transgeneracijski dijalog važan je faktor KSET-a. Znanja i vještine prenose se generacijama, a počasni članovi (barem dio njih) često sudjeluju kroz nesebično dijeljenje svojih iskustava i znanja. Ovaj smo ih put odlučili uključiti i u sam proces organizacije, planiranja, pa i sudjelovanja kroz nastupe – na primjer, članovi Disco sekcije na svojim će eventima okupiti DJ-eve koji su djelovali kroz posljednjih 30 godina, a tu je i važna suradnja s velikim Matom Škugorom i njegovim sjajnim programom kroz godinu – i to nas jako veseli jer smatramo da upravo takav odnos prema KSET-u pokazuje koliko je naša zajednica snažna i koliko je KSET-ovanje obilježilo živote i usmjerilo daljnji profesionalni razvoj svojih članova.

Trudimo se balansirati između nostalgije, povratka u prošla vremena i onoga što je trenutno aktualno i relevantno. Članovi Program tima, ali i drugih sekcija koje će sudjelovati u organizaciji programa, redovito prate scenu, odlaze na koncerte, sudjeluju i djeluju u različitim aspektima glazbene industrije te su i sami dio te publike, stoga se trudimo pronaći ravnotežu i kurirati program koji će na dostojanstven način obilježiti veliku 50. godišnjicu postojanja KSET-a.

Tijekom desetljeća, KSET je snažno utjecao na zagrebačku nezavisnu i klupsku scenu, ali je istodobno uvijek ostajao izvan klasičnih kulturnih institucija. Gdje se danas nalazi na kulturnoj mapi Zagreba, osobito u usporedbi s drugim koncertnim prostorima i u kontekstu gradskih kulturnih politika? Što je ključno da KSET i u idućim desetljećima – neovisno o prostoru i okolnostima – zadrži svoj prepoznatljiv duh i kontinuitet?

KSET nesumnjivo ima jedinstvenu poziciju u kulturnom ekosustavu grada Zagreba, a važan je i za širu sliku hrvatske i regionalne kulture. Čini mi se da je to sada, kada ne postoji kao prostor, vidljivije no ikad. Oduvijek je bio i polazišna točka, ali i točka susreta različitih kultura i ukusa. Brojni su veliki glazbenici svoje karijere započeli nastupom na KSET-ovoj pozornici i brojni su strani izvođači premijerni nastup u Hrvatskoj odradili upravo tamo. Mislim da je čar upravo u tome što je predvođen studentima volonterima i što nije motiviran profitom, zbog čega ima tu slobodu eksperimentiranja, organizacije nekonvencionalnih programa i 'riskiranja' s novim izvođačima.

KSET je oduvijek bio platforma za promociju svježe glazbe, mjesto premijernih nastupa nezavisnih izvođača koji svoj put nastave na većim pozornicama, ali uvijek se rado vrate svirati u kotlovnicu. Naravno, tu je još nekolicina zagrebačkih prostora s kojima i sada surađujemo, među kojima su recimo Močvara, AKC Attack ili Vintage Industrial Bar, i iznimno ih cijenimo i poštujemo. Ipak, KSET nosi tu posebnu poziciju koju je, u što smo se svi sada uvjerili, teško nadomjestiti.

Program KSET50 osmišljen je kroz mjesečne cikluse i realizira se u suradnji s drugim koncertnim prostorima. Kako ste u tom konceptu pristupili nasljeđu događaja koje su KSET-ovci stvarali tijekom pola stoljeća i na koji način kroz takav model omogućuje da se dinamika proslave zadrži tijekom cijele godine? Koje biste nadolazeće programe posebno izdvojili kao one koji najjasnije utjelovljuju posebnu vezu koju KSET ima s izvođačima i publikom?

Program KSET50 počet će posljednjeg tjedna u siječnju i održavat će se uglavnom svakog posljednjeg tjedna u mjesecu, uz nekolicinu događaja izvan tog vremenskog okvira koja će također činiti dio programa. Određeni su događaji posebno obilježili KSET-ovanje, ne samo jednoj generaciji volontera i publike, već su se održavali desetljećima. Cilj nam je na jednom mjestu okupiti publiku, ali i naše drage KSET-ovce te ih podsjetiti na večeri u kotlovnici koje su im obilježile mladost i život i pružiti im priliku za njihovim ponovnim proživljavanjem. Ugostit ćemo i izvođače koji su na neki način ostavili svoj trag u KSET-u, i s tim prostorom i ljudima tijekom godina stvorili posebnu vezu, a čije su karijere obilježene upravo suradnjama sa KSET-om. Čast otvaranja programa KSET50, u srijedu 28. siječnja u AKC Attacku, pripala je JeboTon ansamblu čiji su nastupi, fešte i feštivali godinama bili sastavni dio Večernjeg programa KSET-a.

U petak, 30. siječnja, u Vintage Industrial Bar stiže Edo Maajka, koji je u KSET-u svirao povodom 40. rođendana Kluba, ali i u brojnim drugim prigodama, samostalno i u sklopu Brucošijade FER-a. Očekuje nas i Game Night: Crash Team Racing, koji se svojevremeno zbog velike popularnosti održavao i više večeri zaredom, kao i popularni partyji Disco sekcije kao što je KSET50 Caffe, koji će zatvoriti prvi mjesec programa i okupiti niz generacija DJ-eva. Priprema se i povratak nekih programa koji se neko vrijeme nisu održavali a svojevremeno su bili pravi hit i imali mnogobrojnu i vjernu publiku, kao i raznolik dnevni program. Ne smijem previše odavati, ali svakako pratite društvene mreže KSET-a kako biste pravovremeno saznali što smo sve pripremili. Mi smo jako uzbuđeni!