ARTEMISIA GENTILESCHI

Barokna #MeToo heroina napokon je trebala dobiti priznanje koje zaslužuje, a onda je sve uprskala korona

  • Autor: Marcella Jelić
  • Zadnja izmjena 26.03.2020 19:02
  • Objavljeno 25.03.2020 u 10:04
'Suzana i starci', remek-djelo koje je Artemisia Gentileschi naslikala sa samo 17 godina i prikazala vlastito stravično iskustvo silovanja

'Suzana i starci', remek-djelo koje je Artemisia Gentileschi naslikala sa samo 17 godina i prikazala vlastito stravično iskustvo silovanja

Izvor: Profimedia / Autor: ALESSANDRO DI MEO

Četiri stoljeća čekala je talijanska slikarica Artemisia Gentileschi (1593. – oko 1654.) da napokon dobije priznanje koje zaslužuje. Trebalo je stići u vidu velike izložbe njenih djela u Nacionalnoj galeriji u Londonu, no to se neće dogoditi. Zbog koronavirusa, njena retrospektiva, koja je trebala biti otvorena 4. travnja, do daljnjeg je odgođena

Da je kojim slučajem do danas preživjela, nesretna Artemisia Gentileschi vjerojatno ne bi mogla vjerovati kako se sudbina još jednom s njom okrutno našalila. Bila je napadana i proglašavana nemoralnom, potom zaboravljena stoljećima, a zatim su umjetnički snobovi isticali umjetničku superiornost njenog oca Orazija.

Izložba je odgođena i jer je većina njenih djela trebala stići iz Italije, a dio iz SAD-a, što je zbog paralize zračnog prometa ionako postalo nemoguće.

Prema pisanju britanskog Guardiana, izložba pod vodstvom kustosice LetizijeTreves trebala je ispraviti povijesnu nepravdu sustavnog zanemarivanja ove iznimne umjetnice. Među radovima koje je trebala uključivati je i tinejdžersko remek-djelo Artemisije Gentileschi, slika 'Suzana i starci'. Naslikala ju je i datirala 1610., kad je imala svega 17 godina.

Otac joj se već tada hvalio kako joj je slikarstvo jednako dobro kao mnogih profesionalnih slikara tog vremena, a ono što je na toj slici prikazala prava je noćna mora. Dvoje staraca špijuniraju golu Suzanu, ali nalaze se tik do nje, i ne daju joj prostora za disanje.

Stravičan je to prikaz njenog stvarnog životnog iskustva kad su je silovala dvojica muškaraca. O tome postoji i službena dokumentacija jer je njen otac Orazio Gentileschi 1612. podigao optužnicu protiv slikara Agostina Tassija zbog silovanja Artemisie. Tijekom sudskog spora, Tassi i svjedoci njegove obrane ocrnili su njeno ime i podvrgnuli je pravom maltretiranju. Nacionalna galerija planirala je u sklopu izložbe prikazati i izvorni rukopis sa suđenja iz Rima.

Guardianov likovni kritičar Jonathan Jones, koji i sam sprema biografiju nesretne slikarice, priznaje da su i njega šokirale nove spoznaje. Naime, Tassi je tvrdio da je njezin učitelj slikanja i umjetnosti, ali istina je bila mnogo gora. Poput Suzane na slici, Artemisiju su Tassi i papinski službenik Cosimo Quorli mjesecima maltretirali.

Izložba Nacionalne galerije trebala je sve to izložiti, kao i sliku 'Judita ubija Holoferna' za koju Jones smatra da je Artemisia u jeku tih događaja naslikala i tijekom karnevala poklonila Tassiju, a koja je na posudbu trebala stići iz muzeja Capodimonte u Napulju. Na toj slici Artemisia prikazuje plan ubojstva - dvije mlade žene napadaju muškarca. Jedna ga pridržava, a druga mu nožem reže vrat. On je svjestan svega što se događa, ali je nemoćan, a krv se slijeva niz krevet.

'Judita ubija Holoferna'

'Judita ubija Holoferna'

Izvor: Profimedia / Autor: akg-images / AKG / Profimedia

Jones tvrdi da bi izložba pokazala da Artemisia Gentileschi nije umjetnica koja ima samo jednu-dvije dobre slike, nego da joj je cijeli opus itekako vrijedan.

Ističe tako i 'Juditu sa sluškinjom', sliku koja se nalazi u palači Pitti u Firenci, u kojoj se trenutak nakon ubojstva, u crnom mraku, Judita i njena sluškinja pokušavaju iskrasti s Holofernovom glavom. Tu je i subverzivna 'Kleopatra' na kojoj je prikazano stvarno golo tijelo, a trebali su biti izloženi i njeni nedavno otkriveni autoportreti.

'Judita sa sluškinjom'

'Judita sa sluškinjom'

Izvor: Profimedia / Autor: Rabatti & Domingie / AKG / Profimedia

Tijekom života Artemisia Gentileschi morala se rukama i nogama boriti za profesionalno priznanje.

Nakon što je preživjela silovanje i javnu sramotu, kako otkrivaju njena pisma poslana ljubavniku, pronađena tek 2011., živjela je s nezaposlenim suprugom, preživjela smrt djece, dugove i ispade s ocem. Loša sreća nastavila ju je pratiti i kad je dobila mjesto na engleskom dvoru jer je njezin zaštitnik, kralj Karlo I., krenuo u rat s parlamentom i ubrzo ostao bez glave. Pobjegla je u Napulj, gdje ju je dočekala još jedna krvava revolucija. Tamo je i umrla, vjerojatno 1654., no ne zna se gdje joj je grob, ni kad je točno preminula.

Artemisia Gentileschi

Izvor: Profimedia / Autor: Rabatti & Domingie / AKG / Profimedia

Kao i veliki Caravaggio, kojeg je vjerojatno upoznala kad je bila dijete, a čije je slikarstvo vjerojatno i poslužilo kao njeno nadahnuće, bila je zaboravljena tijekom 18. i 19. stoljeća, da bi ih oboje ponovno otkrio talijanski povjesničar umjetnosti Roberto Longhi. No dok je Caravaggiova slava rasla, Artemisia je cijelo vrijeme ostala u sjeni, manje poznata.

Njena velika izložba u Londonu odgođena je na 'neodređeno vrijeme', a inicirana je jer je muzej 2018. za 4,5 milijuna dolara kupio Artemisijin autoportret. Trebala je to biti prilika da Nacionalna galerija tu sliku, pod nazivom 'Autoportret kao Sveta Katarina od Aleksandrije', pokaže javnosti.

Inače, u više od 2300 djela, koliko ih broji kolekcija londonske Nacionalne galerije, Artemisijin autoportret bio je tek 21. djelo neke umjetnice. Kupnju je svojedobno pratila i kontroverza kad se ispostavilo da je slika možda bila među onima koje su nacisti ukrali tijekom Drugog svjetskog rata.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!