BACAČI SJENKI

Bacite pogled na Zidne novine posvećene Krleži

  • Autor: Igor Ružić
  • Zadnja izmjena 09.03.2012 14:20
  • Objavljeno 09.03.2012 u 13:00
Krleža - Parafernalije 02

Krleža - Parafernalije 02

Izvor: Promo fotografije / Autor: zidnenovine.blogspot.com/

Kaže se da su zidovi grada njegovo lice, a s lica se može puno toga iščitati, kako ljudskog tako i gradskog. Pored vulgarnih, političkih ili osebujnih grafita, na licu Zagreba stoje i Zidne novine, projekt Bacača sjenki koji novim izdanjima slavi svoju petu obljetnicu

Multimedijalna umjetnička organizacija Bacači sjenki, koju vode Katarina Pejović i Boris Bakal, već godinama istražuje potencijale grada i njegovih stanovnika, točnije grada i njegova živog sjećanja, kroz projekt Bilježenje grada/Bilježenje vremena.

Od 2007. dio tog projekta su, prolaznicima i najvidljiviji, Zidne novine postavljene u bivše oglasne vitrine Kinoteke. Nitko nije znao što bi s njima, jer industrija oglašavanja već ih je i zaboravila kao sredstvo, ali oni su pronašli svoj novi život u novoj funkciji, donekle i obrnutoj od primarne. Umjesto da budu u službi popularnosti i prihvaćenosti, ti kaslići su danas javne točke privatnosti, prisjećanja, vođenih šetnji, imaginacije, poezije i proze...

Zidne novine dio su ne samo europske kulture kao najjavnije moguće mjesto urbane komunikacije, puno prije naduličnih transparenata, na bandere zalijepljenih kartonskih plakata ili samosvijetlećih bannera, city lightova i gigantskih LCD ekrana. U tom smislu one su prvenstveno mišljene kao medij masovne komunikacije koji prenosi sadržaje namijenjene masovnoj publici.

Danas, naprotiv, taj vid priopćavanja ostaje umjetničkoj komunikaciji, ne nužno masovnoj, ali istodobno nimalo ekskluzivnoj s obzirom na to da je broj gledatelja jednak broju prolaznika. Na slučajne prolaznike, kao i na zainteresirane gledatelje s ciljem, računaju Zidne novine Bacača sjenki.

'Mi u Zagrebu smo vrlo pomodni u svemu i izgubili smo dosta od urbanosti, a zidne novine su dio nje. Na primjer, u Budimpešti one još uvijek postoje, u Italiji također, čak i novine L'Unita neke dijelove svojih dnevnih izdanja stavljaju u izlog', navodi Boris Bakal i nastavlja: 'Naše Zidne novine su, naravno, nastale na tradiciji svih tih izravnih komunikacija, ali iz jednostavne potrebe da damo vidljivost našim istraživanjima grada. Naime, velik dio svega što smo radili na i o gradu, prilično je nevidljivo, čak i kad postoje arhivi na mreži. S druge strane, postojali su ti prazni kaslići koji su bili prelijepljeni plakatima i koje smo pretvorili u našu galeriju, naš izvedbeni prostor grada.'

U brojnim projektima u posljednje vrijeme Bacači sjenki ističu grad kao polje i temu umjetničkog istraživanja. Grad kao u suvremenosti jedina prava zajednica ljudi, struktura koja najavljuje postdržavno i postnacionalno društvo iako toga još nije svjesna, neiscrpno je ležište materijala za sve vrste humanističkih istraživanja, makar ona bila i samo promatranja, ali i za razne oblike izvedbenih praksi. Od uočavanja urbanoglifa, kako Bacači sjenki nazivaju tragove u urbanom krajoliku, preko intenziviranja svijesti o prirodi urbanih interakcija i posljedicama urbanografije i urbanofilije na ljudsku jedinku i društvo, nastao je u proteklih desetak godina sasvim zavidan, ali prilično nerazmrsiv opus koji je teško klasificirati, ali i sagledati u punini.

zidnenovine.blogspot.com/

zidnenovine.blogspot.com/

Izvor: Promo fotografije / Autor: zidnenovine.blogspot.com/

'Imamo ogroman plan s tim projektom i pokušavamo ga i ostvariti u skladu s idejom. Trenutačno imamo sedam kaslića, otvorit ćemo još jedan u Dubravi, pored kazališta. I to nisu novi kaslići, nego stari koji su izmakli svojoj funkciji, a neki su i skinuti pa danas leže po nekim gradskim skladištima. I njih želimo ponovno staviti u funkciju', obrazlaže Boris Bakal projekt koji je, uz pomoć brojnih suradnika, pred oči prolaznika dosad stavio najrazličitije sadržaje – od gotovo nasumično izabranih crtica iz povijesti umjetnosti povezanih s određenim mjestom u Zagrebu, do konkretnih političkih problema kao što je onaj gotovo polustoljetne podijeljenosti Cipra.

Upravo je ovih dana 'objavljena', iako bi točnije bilo reći - nalijepljena i zaključana u ulične vitrine, nova edicija Zidnih novina, ponovno posvećena Miroslavu Krleži. Ponovno, zato što cijela sezona ovog projekta nosi naslov 'Parafernalije', a nakon Krležinih putešestvija i snova, ova je posvećena njegovim dnevnicima i fikciji, ali funkcionira i kao vizualni znak. U dizajnerskoj obradi Mare Šuljak, odabrani ulomci iz Krležinog opusa u seriji nazvanoj 'Homo Cylindriacus' predstavljeni su kao vizualni memento, iz daljine prepoznatljiv kao grafika, a izbliza čitljiv kao lektira.

'U početku je planirana dinamika bila da se mijenja svakih dva ili tri mjeseca. Ali treba dosta istraživanja za svaku od edicija, bila nam je jedna od ideja i da ti kaslići budu prozori u drugi grad, preko ulica s istim imenima u različitim gradovima, poput portala ili prozora... Druga ideja su zagrebački pisci i njihove šetnje', objašnjava Boris Bakal kamo dalje smjera projekt Zidnih novina.

Pored proširenja na druge gradove, Bacači sjenki raspisali su i međunarodni natječaj kojim pozivaju umjetnike svih profila zainteresirane za ovakvu vrstu suradnje. S obzirom na to  da su se Zidne novine pokazale kao zaista fleksibilan i otvoren sustav, ne treba sumnjati da će prijavljenih biti dovoljno da zagrebački zidovi još neko vrijeme imaju začudno ili barem malo drukčije lice.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi