NOVI ARHITEKTONSKI VODIČ

Arhitektura Splita od 1945. do 1960.

  • Autor: Leo Nikolić
  • Zadnja izmjena 13.04.2011 10:03
  • Objavljeno 13.04.2011 u 10:03
Stanko Fabris 48

Stanko Fabris 48

Izvor: tportal.hr / Autor: Leo Nikolić

U prostorijama Društva arhitekata Splita (DAS) predstavljena je knjiga pod naslovom 'Arhitektura Splita 1945-1960' autorice Marine Majić o splitskoj arhitekturi nakon Drugog svjetskog rata

'Arhitektura Splita 1945-1960' valorizira značajne objekte moderne arhitekture u Splitu i važan je arhitektonski vodič za grad. Svi značajniji gradovi u Europi imaju sofisticirane arhitektonske vodiče u kojima se obrađuje povijest urbanizma i arhitekture. Splitska povijesna arhitektonska baština je obrađivana i kvalitetno valorizirana sve do prijelaza 19. i 20. stoljeća, a što nije slučaj sa suvremenom arhitekturom. Tim više je značajan prilog valorizacije zbog relativiziranja dometa suvremene arhitekture u Splitu u usporedbi da monumentalnim značenjem Dioklecijanove palače u povijesti europske arhitekture i ne manje važne srednjovjekovne baštine.

Posljedica ignoriranja novije arhitekture je devastacija nekih kvalitetnih objekta građenih u periodu 1945-1960. Primjer je obiteljska kuća na Mejama iz 1953. autora Ivana Vitića koja je u posljednjem desetljeću bitno devastirana, pa je neophodno vrednovanje i konzervatorska zaštita da se nešto slično ne dogodi susjednoj kući autora Lovre Perkovića.

U knjizi su kataloški obrađeni objekti i cjeline građeni u navedenom periodu, a koje je potpisalo 14 arhitekata. Na početku je dio posvećen obnovi djelomično razrušenog grada nakon rata, kao i planiranju osnovnih smjernica razvoja grada i regije. Ono što se može razaznati iz vremena socijalističkog planiranja je kudikamo jasniji arhitektonski i urbanistički koncept nego što je to danas slučaj. Mada je riječ o zoning planu, specifičnom načinu planiranja grada koji je odgovarao tadašnjem novom socijalističkom poretku nizanjem stambenih, industrijskih i prometnih zona, stvorene su pretpostavke za definiranje Splita kao gravitacionog središta regije.

U katalogu je obrađeno i valorizirano preko trideset zgrada, objekata i stambenih blokova koji su dali pečat poslijeratnom Splitu. Izdvojeno, nekoliko zgrada je i danas upečatljivi dio splitske arhitektonske baštine. Neke zgrade su u manjoj mjeri devastirane, kao, primjerice, dvije zgrade arhitekta Stanka Fabrisa na Bačvicama. No, vrijedi upozoriti na izvanredan primjer Fabrisove zgrade Centralne vinarije u gradskoj luci, današnje zgrade tvrtke Dalmacijavino. Ta tvrtka je pred preseljenjem i gašenjem i veliko je pitanje kako će se Split odnositi prema tom dijelu graditeljskog nasljeđa s obzirom na najavljene planove na toj lokaciji. Neki objekti, primjerice zgrada Pravnog fakulteta izgrađena 1951. po projektu arhitekta Zlatibora Lukšića koja je najbolji objekt te rane faze splitske moderne arhitekture i danas ima vidljivu jasnoću arhitektonske zamisli.

Jedan zanimljiv objekt iz tog vremena arhitekta Ivana Carića je isto tako zapušten i izvan funkcije, a radi se o prvoj poslijeratnoj vertikali u Splitu, Spomen svjetioniku na Katalinića brigu u sklopu kojeg je i izvanredan spomenik, veliki kameni reljef 'Grobnica neznanom pomorcu' autora Andrije Krstulovića. Neke od stambenih zgrada i stambenih blokova, primjerice projekti arhitekata Vuke Bombardellija, Nevena Šegvića, Petra Mudnića i Berislava Kalogjere i danas u značajnoj mjeri definiraju urbani raster Splita.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi