Huang je u četvrtak podnio ostavku nakon više od tri desetljeća na čelu Nvidije, jednog od najvažnijih svjetskih proizvođača čipova za umjetnu inteligenciju. Njegovu odlasku prethodili su izvještaji o izvanbračnoj vezi s poslovnom ženom Alice Huang, za koju dio američkih obavještajnih dužnosnika sumnja da je radila za kineske obavještajne službe.

Nije poznato je li Alice Huang doista djelovala po nalogu Pekinga, kada je i kako započela njezina veza s Huangom ni jesu li tijekom njihova odnosa otkrivene povjerljive informacije.

CNN je u međuvremenu izvijestio da američke obavještajne službe još nisu potvrdile dokazuju li prikupljene informacije da je Alice Huang svjesno špijunirala za Kinu. Peking je optužbe odbacio kao neutemeljene. No slučaj je opet skrenuo pozornost na metodu koja se u obavještajnom svijetu koristi već desetljećima.

Kako funkcionira ljubavna, odnosno medena zamka?

U špijunskom žargonu poznata je kao honey trap, odnosno medena zamka. Temelji se na uspostavljanju intimnog ili romantičnog odnosa s osobom koja ima pristup vrijednim informacijama.

Cilj nije nužno odmah doći do tajnih dokumenata. Ponekad je dovoljno steći povjerenje, otkriti nečije slabosti ili stvoriti situaciju koja se poslije može iskoristiti za ucjenu. 'To je jedan od najstarijih trikova u špijunaži', rekao je za CNN Isaac Stone Fish, osnivač konzultantske tvrtke Strategy Risks. Takve se metode i dalje često koriste, osobito u obavještajnim operacijama povezanima s Kinom i Rusijom.

No nije svaka ljubavna zamka unaprijed isplanirana operacija u kojoj obučeni agent prilazi odabranoj meti. John Sipher, bivši operativac CIA-e koji je radio u Aziji i Europi, objašnjava da postoje različiti pristupi.

Jedan je namamiti osobu u kompromitirajuću situaciju, primjerice tajnu seksualnu vezu, a zatim joj zaprijetiti razotkrivanjem ako ne pristane na suradnju. Drugi je poslati obavještajnog agenta koji će ciljanu osobu zavesti, razviti s njom odnos i postupno pokušati doći do povjerljivih podataka.

No Sipher smatra da je čest i treći scenarij: ljubavna veza nastane spontano, a obavještajna služba za nju dozna i zatim pokuša pridobiti jednog od partnera, bilo novcem, ucjenom ili pritiskom. Zato takve operacije nije uvijek jednostavno prepoznati.

Istočna Njemačka imala je čak i 'Rome(ov)e'

Jedan od najpoznatijih primjera sustavne upotrebe medenih zamki dolazi iz razdoblja Hladnog rata. Istočnonjemačka tajna služba Stasi slala je posebno obučene muškarce u Zapadnu Njemačku kako bi zavodili žene zaposlene u državnim institucijama, ministarstvima i obavještajnim službama.

Ti su agenti bili poznati kao 'Romei'. Njihov zadatak bio je približiti se ženama koje su imale pristup povjerljivim dokumentima, steći njihovo povjerenje i navesti ih da odaju informacije. Neke su veze trajale godinama, a pojedine žene nisu znale da njihovi partneri rade za istočnonjemačku obavještajnu službu.

Agenti su često djelovali pod lažnim identitetima, a prije uspostavljanja kontakta proučavali su interese, navike i osobne okolnosti svojih meta.

Ljubavna priča koja je završila otmicom

Jedan od najpoznatijih slučajeva dogodio se 1986. godine, kada je bivši izraelski nuklearni tehničar Mordechai Vanunu britanskim novinarima otkrio informacije o izraelskom nuklearnom programu. Dok je boravio u Londonu, upoznao je ženu koja se predstavljala kao američka turistkinja Cindy.

Njihov odnos brzo se razvio, a ona ga je nagovorila na zajedničko putovanje u Rim. Izraelski agenti oteli su ga ondje i prebacili u Izrael, gdje je poslije osuđen zbog odavanja državnih tajni.

Ispostavilo se da je Cindy bila povezana s izraelskom obavještajnom službom Mossad, a njezina je uloga bila navesti Vanunua da napusti Veliku Britaniju. Slučaj je postao jedan od najpoznatijih primjera upotrebe romantičnog odnosa u obavještajnoj operaciji.

Francuski diplomat gotovo 20 godina živio u zabludi

Još neobičniji slučaj povezan je s francuskim diplomatom Bernardom Boursicotom i kineskim opernim pjevačem Shi Pei Puom.

Njihova veza započela je šezdesetih godina prošlog stoljeća u Pekingu. Shi je Boursicota uvjerio da je žena te da mu je rodio sina.

Ta je priča potrajala gotovo dva desetljeća.

Kineske obavještajne službe u međuvremenu su doznale za njihovu vezu i iskoristile je kako bi od francuskog diplomata dobile povjerljive dokumente.

Boursicot je, prema vlastitom svjedočenju, pristao na suradnju jer je strahovao za sigurnost svojeg partnera.

Njih dvojica uhićena su u Francuskoj 1983., a tri godine poslije osuđena na po šest godina zatvora zbog špijunaže. Kasnije su pomilovana.

Tek tijekom istrage i suđenja Boursicot je doznao da je njegov dugogodišnji partner muškarac i da dijete za koje je vjerovao da je njihovo nije njegov biološki sin.

Priča je poslije poslužila kao nadahnuće za kazališni komad i film 'M. Butterfly'.

Dvostruka agentica koja je zavela dvojicu FBI-jevih agenata

Početkom 2000-ih američku je javnost potresao slučaj Katrine Leung, kinesko-američke poslovne žene koja je godinama bila plaćena suradnica FBI-a.

Iako je FBI-u trebala dostavljati informacije o Kini, američki istražitelji otkrili su da je istodobno održavala kontakte s kineskim obavještajnim službama.

Posebno je neugodno bilo otkriće da je imala intimne odnose s dvojicom FBI-jevih agenata, uključujući agenta koji je godinama bio zadužen za njezin rad.

Prema izvještaju američkog Ministarstva pravosuđa, tijekom tih odnosa dolazila je u kontakt s povjerljivim informacijama koje nisu smjele biti dostupne kineskoj strani.

Leung je uhićena 2003. godine. Optužbe povezane sa špijunažom poslije su odbačene zbog propusta tužiteljstva, a 2005. priznala je krivnju za davanje lažnih iskaza FBI-u i podnošenje netočne porezne prijave.

Slučaj je razotkrio ozbiljne slabosti u nadzoru FBI-jevih suradnika i pokazao koliko osobni odnosi mogu ugroziti rad obavještajnih službi.

Zašto su danas na meti tehnološke kompanije?

U vrijeme Hladnog rata osobito su vrijedne bile vojne i diplomatske tajne. Danas među najpoželjnijim metama obavještajnih službi mogu biti i direktori velikih tehnoloških kompanija.

Umjetna inteligencija, poluvodiči i napredni računalni sustavi imaju sve veću važnost za gospodarstvo, znanstvena istraživanja i vojnu tehnologiju.

'U bilo kojoj kompaniji iz te industrije gotovo svaki član najvišeg rukovodstva mogao bi biti obavještajna meta', rekao je za CNN Peter Mattis, predsjednik američke zaklade Jamestown Foundation.

Nvidia je posebno osjetljiv primjer jer njezini čipovi imaju ključnu ulogu u razvoju naprednih AI sustava, a njihov izvoz u Kinu već je godinama predmet političkih i trgovinskih prijepora između Washingtona i Pekinga.

Isaac Stone Fish smatra da i sama mogućnost da je čelnik tako važne kompanije bio u vezi s osobom pod sumnjom za špijunažu predstavlja ozbiljan sigurnosni problem.

'Možda joj uopće nije otkrio nikakve važne informacije. Ali samo postojanje takvog odnosa problem je samo po sebi', rekao je.

Dovoljna je jedna uspješna zamka

Sipher procjenjuje da ljubavne zamke uspijevaju u približno deset posto slučajeva. No i znatno manji postotak uspješnosti može biti dovoljan ako se među metama nađe osoba s pristupom posebno važnim tajnama.

Zanimljivo je i to da Kina, koju zapadne zemlje često optužuju za takve operacije, vlastite građane upozorava na slične metode stranih obavještajnih službi.

Kinesko Ministarstvo državne sigurnosti upozoravalo je da strani agenti mogu koristiti aplikacije za upoznavanje, lažne identitete i prividne ljubavne odnose kako bi došli do povjerljivih informacija.

Stručnjaci pritom ističu da se ranjivost ne odnosi samo na romantične veze. Obavještajne službe mogu iskoristiti i prijateljstva, poslovne odnose ili obiteljske okolnosti.

Potpuna zaštita od takvih pokušaja gotovo je nemoguća, ali prepoznavanje rizika i oprez u dijeljenju povjerljivih informacija mogu znatno otežati posao onima koji ih pokušavaju ukrasti.

Kako je zaključio Mattis: 'Vi ste meta. Nemojte biti naivni. I svakako postavljajte pitanja.'